Ministarstvo zdravstva izradilo je prijedlog reorganizacije hitne medicinske pomoći koji u rujnu kreće u javnu raspravu, a njegova potpuna primjena planirana je do kraja 2029. godine.
Glavni cilj predloženih izmjena je preraspodjela dužnosti prema stručnim kompetencijama kako bi se rasteretili liječnički resursi. Ministrica Irena Hrstić navodi da je preduvjet za provođenje ove reforme ispunjavanje strogo definiranih medicinskih i edukacijskih standarda.
Prema planu Ministarstva zdravstva, Timovi 2, koje čine medicinske sestre i tehničari, dobit će veće ovlasti nakon što prođu specijalističko usavršavanje i certifikaciju za samostalno provođenje određenih hitnih postupaka te primjenu šireg popisa lijekova. Ti će timovi na terenu imati stalnu telemedicinsku podršku, odnosno audio-vizualnu vezu s liječnikom specijalistom radi konzultacija u realnom vremenu.
S druge strane, Timovi 1 s liječnicima prvenstveno će se usmjeravati na intervencije prvog stupnja hitnosti, odnosno u situacijama kada je izravno ugrožen ljudski život. U sklopu infrastrukturnih promjena planira se uvođenje jedinstvenog prijavno-dojavnog sustava na razini države ili kroz četiri regionalna centra, što će omogućiti slanje najbližeg slobodnog tima na intervenciju bez obzira na županijske granice.
Nacrt reforme donosi i nova pravila za prihvat pacijenata s ciljem smanjenja pritiska na objedinjene hitne bolničke prijeme. Pacijenti sa stabilnim akutnim tegobama ubuduće će se usmjeravati u ambulante posebnih dežurstava u sklopu primarne zdravstvene zaštite. Također se planira redefiniranje C2 uputnica, koje bi trebale služiti isključivo za prioritetne, žurne specijalističke preglede izvan bolničkih hitnih prijema za bolesnike koji ne zahtijevaju hitnu bolničku skrb. Cijeli proces pratit će digitalna integracija sustava, što znači da će e-zapis o stanju pacijenta i nalazi iz primarne zaštite biti vidljivi bolničkim liječnicima prije samog dolaska vozila hitne pomoći.
Predstavnici sindikata i strukovnih udruga u zdravstvu upozoravaju na nekoliko ključnih prepreka u provođenju ovog modela na terenu. Prvenstveno ističu problem kapaciteta primarne zdravstvene zaštite koja zbog kroničnog nedostatka obiteljskih liječnika teško može preuzeti bolesnike koje hitna služba više neće voziti u bolnice.
Iz Ministarstva zdravstva poručuju da ponuđeni nacrt nije konačan te da će se tijekom javne rasprave analizirati svi konstruktivni prijedlozi struke radi donošenja optimalnog rješenja.
