Prošla je prva godina drugog mandata Gorana Bukovca na čelu Otočca. Mandat je započeo nakon jednog od najneizvjesnijih drugih krugova lokalnih izbora u novijoj povijesti grada, a upravo takav izborni rezultat dodatno je povećao očekivanja građana. Danas, godinu poslije, više nije vrijeme za najave i obećanja, nego za prvi ozbiljniji presjek učinjenoga.
U proteklih godinu dana pokrenuti su ili nastavljeni brojni projekti – od stanogradnje i izgradnje novog dječjeg vrtića do ulaganja u prometnu infrastrukturu i javne sadržaje. Istodobno, neka pitanja ostaju otvorena: razvoj gospodarske zone i OTO IN-a, budućnost kampa, prometno rasterećenje grada, demografska slika, zaštita rijeke Gacke i dugoročna vizija razvoja Otočca.
O tome, ali i o odgovornosti koju nosi drugi mandat, razgovarali smo s gradonačelnikom Goranom Bukovcem.
Drugi mandat često je drukčiji od prvoga. Manje je dokazivanja, a više odgovornosti jer građani očekuju vidljive rezultate. Osjećate li danas veći teret nego prije četiri godine ili vam iskustvo olakšava donošenje odluka?
Drugi mandat za mene prije svega znači veću odgovornost. Kada vam građani drugi put ukažu povjerenje, to doživljavam kao potvrdu dosadašnjeg rada, ali i kao obvezu da opravdate njihova očekivanja.
Iskustvo svakako pomaže. Danas bolje poznajem funkcioniranje sustava, lakše donosim odluke i znam koliko je vremena potrebno da bi se kvalitetno pripremio i realizirao jedan ozbiljan projekt. Međutim, iskustvo ne znači da je posao lakši. Upravo suprotno, očekivanja su danas veća jer građani s pravom žele vidjeti konkretne rezultate.
Mislim da je razlika između prvog i drugog mandata upravo u tome što danas više ne govorimo o planovima, nego o realizaciji. Novi dječji vrtić, stanogradnja, brojni infrastrukturni projekti, ulaganja u sport, kulturu, zaštitu okoliša i digitalizaciju grada najbolje pokazuju da smo iz faze pripreme prešli u fazu provedbe.
Kada podvučete crtu pod prvu godinu drugog mandata, što smatrate najvećim iskorakom, a što je ostalo sporije nego što ste očekivali?
Najvećim iskorakom smatram činjenicu da danas u isto vrijeme provodimo velik broj razvojnih projekata koji obuhvaćaju gotovo sva područja života.
Gradimo novi dječji vrtić vrijedan više od osam milijuna eura, pokrenuli smo projekt stanogradnje za mlade obitelji, završili obnovu teniskih terena, proširili gradsko groblje, obnovili gradsku tržnicu, proveli smo projekt Razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga, uređujemo javne prostore, ulažemo u sport, kulturu i zaštitu okoliša te smo pripremili projekt rekonstrukcije Vatrogasnog doma.
Posebno sam ponosan što se razvoj ne temelji samo na gradnji objekata nego i na očuvanju naših najvećih vrijednosti. Osnovali smo Povjerenstvo za zaštitu i revitalizaciju rijeke Gacke te aktivno radimo na njezinoj dugoročnoj zaštiti.
Konkretan primjer zaštite okoliša i rijeke Gacke, ali i modernijeg gospodarenja otpadom, jest nedavni početak rada Centra za gospodarenje otpadom Babina gora kod Karlovca. Time je započeo odvoz otpada s područja Otočca prema novom sustavu gospodarenja otpadom, a istodobno počinje i proces trajnog zatvaranja i sanacije odlagališta Podum.
To je posebno važno za Otočac i Gacku dolinu jer o Podumu i potrebi njegova zatvaranja govorimo više od dvadeset godina. Zaštita Gacke za mene ne smije ostati samo na riječima, mora se vidjeti kroz konkretne odluke i projekte koji smanjuju rizike za okoliš i dugoročno štite naš najvrjedniji prirodni resurs.
Naravno, postoje projekti koje bih volio da se odvijaju brže. To se ponajprije odnosi na one koji ovise o drugim institucijama, složenim imovinsko-pravnim odnosima ili dugotrajnim administrativnim postupcima. No naučio sam da je bolje uložiti više vremena u kvalitetnu pripremu nego kasnije ispravljati pogreške.
Stanogradnja postaje jedno od ključnih pitanja razvoja Otočca. Mladi teško dolaze do vlastitog doma. U kojoj je fazi projekt izgradnje novih stanova i kada građani mogu očekivati prve konkretne rezultate?
Pitanje stanovanja danas nije problem samo velikih gradova nego i manjih sredina poput Otočca. Ako želimo zadržati mlade ljude i privući nove obitelji, moramo im omogućiti rješavanje jednog od najvažnijih životnih pitanja - vlastitog doma.
Zato smo u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pokrenuli projekt izgradnje višestambene zgrade za mlade obitelji vrijedan oko 1,6 milijuna eura.
Projekt je dio puno šire demografske politike Grada. Sam stan nije dovoljan ako mlade obitelji nemaju vrtić, kvalitetne škole, sigurne prometnice, sportske sadržaje i mogućnost zaposlenja. Upravo zato paralelno gradimo najveći dječji vrtić u Hrvatskoj, ulažemo u javne sadržaje i stvaramo kvalitetnije uvjete za život.
Vjerujem da će upravo spoj stanogradnje i svih ostalih mjera biti jedan od ključnih razloga zbog kojih će se mladi lakše odlučiti ostati ili vratiti u Otočac.
Ulazak u grad ostavlja prvi dojam, gradsko središte govori kako živimo, a izlazak posljednju sliku koju posjetitelji ponesu iz Otočca. Jeste li zadovoljni izgledom grada danas ili mislite da upravo javni prostor zaslužuje ozbiljniji iskorak u ovom mandatu?
Mislim da je Otočac danas uređeniji nego prije nekoliko godina, ali isto tako smatram da uvijek postoji prostor za novi iskorak. Grad nije projekt koji se jednom završi, već prostor koji se kontinuirano razvija i prilagođava potrebama svojih građana.
U proteklom razdoblju obnovili smo gradsku tržnicu, završili proširenje gradskog groblja, uredili dva teniska terena, a završena je energetska obnova zgrade gradske uprave. Posebno bih istaknuo i projekt Razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga, kroz koji smo uveli sustav pametnog videonadzora i videoanalitike, mjerenje kvalitete zraka te niz digitalnih usluga koje omogućuju učinkovitije upravljanje gradom i kvalitetniju uslugu građanima.
Istodobno razmišljamo o sljedećem koraku. Izradili smo projekt uređenja glavnog gradskog trga Dražena Bobinca, koji smo prijavili na Program gospodarske i društvene revitalizacije Like, kroz koji nam je dodijeljeno 220.000,00 eura. Vjerujem da će njegova realizacija dodatno oplemeniti središte grada i stvoriti još kvalitetniji javni prostor za građane, ali i ostaviti snažan prvi dojam na sve koji dolaze u Otočac.
Veliku pažnju posvećujemo i očuvanju naše kulturne baštine. Posebno me veseli što su vlasnici nekoliko objekata u povijesnoj jezgri prepoznali mogućnost koju je ponudilo Ministarstvo kulture i medija te se uspješno prijavili na njihov javni poziv. Uz sufinanciranje Ministarstva obnovila su se dva krovišta na obiteljskim kućama u Donjem gradu te jedno krovište u samom centru Otočca, dok je jedna privatna zgrada u središtu grada već obnovljena kroz isti program. Takvi projekti pokazuju kako zajedničkim angažmanom vlasnika, države i lokalne zajednice možemo sačuvati prepoznatljiv izgled stare gradske jezgre.
Naravno, tu ne želimo stati. Pred nama su daljnja ulaganja u javne površine, prometnu infrastrukturu, zelene površine i sadržaje koji će Otočac učiniti još ugodnijim mjestom za život. Važno mi je da građani budu ponosni na svoj grad, ali jednako tako želim da svaki posjetitelj već pri prvom dolasku stekne dojam urednog, sigurnog i razvijenog Otočca. Vjerujem da upravo kvalitetno uređen javni prostor najbolje pokazuje koliko jedna zajednica drži do sebe i svoje budućnosti.
Uski kameni most desetljećima predstavlja jedno od najvećih prometnih ograničenja u gradu. Istodobno se novi dječji vrtić gradi na alternativnom prometnom pravcu. Otvara li se time mogućnost dugoročnog prometnog rasterećenja i drukčije organizacije ulaska u grad?
Promet je jedno od pitanja koje zahtijeva dugoročno planiranje. Kameni most dio je identiteta Otočca i naše kulturne baštine koju želimo sačuvati, ali istodobno moramo razmišljati o prometnim potrebama grada koji se razvija.
U prostorno-planskoj dokumentaciji već postoji ideja izgradnje otočke obilaznice, koja bi dugoročno riješila pitanje prometnog rasterećenja grada. Međutim, riječ je o projektu koji višestruko nadilazi financijske mogućnosti Grada Otočca. Takav projekt moguće je realizirati jedino u suradnji s resornim ministarstvom, odnosno Vladom Republike Hrvatske.
Kada govorimo o konkretnim koracima koje poduzimamo već danas, izgradnja novog dječjeg vrtića donijet će i značajno prometno poboljšanje tog dijela grada. U sklopu projekta uklonit će se dio nekadašnje pivovare, čime će se osigurati dodatni prostor za parkirališna mjesta te sigurniji i funkcionalniji prometni režim oko vrtića. Time ćemo znatno povećati sigurnost djece, roditelja i svih sudionika u prometu.
Naš je cilj prometna rješenja promatrati dugoročno. Zato ćemo nastaviti pripremati projekte koji će postupno poboljšavati prometnu infrastrukturu, a istodobno ćemo kroz partnerstvo s državom zagovarati realizaciju obilaznice kao jednog od najvažnijih strateških prometnih projekata za budućnost Otočca.
Gospodarska zona i OTO IN zamišljeni su kao mjesta razvoja poduzetništva, novih ideja i radnih mjesta. Koliko su danas doista živi i ispunjavaju li svrhu zbog koje su pokrenuti ili je potrebno novo promišljanje njihova razvoja?
Smatram da gospodarske zone i Poduzetnički inkubator OTO IN imaju važnu ulogu u razvoju Otočca, ali isto tako mislim da njihov puni potencijal tek treba iskoristiti. Razvoj gospodarstva nije nešto što se može ostvariti preko noći. To je dugoročan proces koji traži partnerstvo lokalne samouprave, poduzetnika, obrazovnog sustava i države.
Otočac danas ima niz uspješnih gospodarstvenika koji potvrđuju da se i u našem gradu može kvalitetno proizvoditi, izvoziti i stvarati nova vrijednost. Tvrtke poput Plastforma, Ferotehne, Feme, Gacke d.o.o., obrta Šure ali i brojni obrtnici i obiteljska poduzeća, zapošljavaju velik broj naših sugrađana i važan su temelj razvoja lokalnog gospodarstva. Upravo njima Grad mora biti partner i stvarati uvjete za daljnji rast i nova ulaganja.
Nastavit ćemo razvijati Poslovnu zonu Špilnik, širiti komunalnu infrastrukturu, rješavati imovinsko-pravne odnose i stvarati preduvjete za dolazak novih investitora.
Kada je riječ o OTO IN-u, smatram da je vrijeme za novi razvojni smjer. Želimo ga razvijati kao moderno razvojno i edukacijsko središte te ćemo započeti pripremu projekta Centra industrijske robotike Otočac. Cilj nam je stvoriti suvremeni edukacijsko-demonstracijski centar koji će povezivati obrazovanje, gospodarstvo i nove tehnologije. U njemu bi se provodila stručna osposobljavanja iz područja industrijske robotike, automatizacije, umjetne inteligencije i upravljanja proizvodnim sustavima, uz laboratorije i demonstracijske proizvodne linije koje bi bile na raspolaganju gospodarstvu. Time želimo mladima omogućiti stjecanje znanja za zanimanja budućnosti, pomoći postojećim poduzetnicima u tehnološkom razvoju te stvoriti preduvjete za dolazak novih investicija i kvalitetnih radnih mjesta.
Naravno, prije same realizacije potrebno je kvalitetno pripremiti projekt, izraditi potrebnu dokumentaciju i uključiti gospodarstvenike, obrazovne ustanove i stručnjake kako bismo razvili sadržaj koji će imati stvarnu vrijednost i dugoročnu održivost.
Ono s čime se danas sve više susrećemo nije nedostatak prostora za ulaganja, nego nedostatak radne snage. To potvrđuju gotovo svi naši poduzetnici. Upravo zato gospodarski razvoj ne možemo promatrati odvojeno od demografske politike. Novi dječji vrtić, projekt stanogradnje za mlade obitelji, ulaganja u obrazovanje, sport, kvalitetne javne sadržaje i infrastrukturu nisu samo demografske mjere, nego i gospodarske mjere. Bez ljudi nema ni razvoja gospodarstva.
Naš cilj nije samo popuniti gospodarske zone, nego stvoriti okruženje u kojem će postojeći poduzetnici lakše širiti poslovanje, mladi ljudi ostajati živjeti i raditi u Otočcu, a novi investitori prepoznati naš grad kao poželjno mjesto za ulaganje. Vjerujem da upravo takav pristup može osigurati dugoročan i održiv gospodarski razvoj Otočca.
Kamp je osmišljen i izgrađen prije vašeg dolaska na mjesto gradonačelnika, i to u gospodarskoj zoni, bez sadržaja koji uobičajeno prate takvu turističku ponudu. Danas je praktički nevidljiv. Može li se taj projekt još privesti svrsi ili treba otvoreno priznati da je odabrana lokacija bila pogrešan izbor i tražiti novo rješenje?
Mislim da treba biti iskren i reći da se s odmakom vremena pokazalo kako odabrana lokacija nije bila najbolje rješenje za razvoj turističkog kampa. Kamp smješten u gospodarskoj zoni, bez prirodnog okruženja i sadržaja koji čine suvremenu kamping ponudu, teško može ostvariti svoj puni turistički potencijal.
U ovom trenutku taj prostor koristi Policijska uprava ličko-senjska, čime je stavljen u funkciju i koristi se za potrebe policije, umjesto da ostane neiskorišten.
To, međutim, ne znači da odustajemo od razvoja kamping turizma. Naprotiv, uvjeren sam da Gacka dolina ima izniman potencijal za izgradnju modernog kampa, ali na lokaciji koja će biti u skladu s prirodnim okruženjem i očekivanjima današnjih gostiju. Već sada postoje zainteresirani europski investitori koji u Gackoj dolini prepoznaju veliki turistički potencijal i iskazuju interes za razvoj suvremenog kampa visoke kategorije.
Naš cilj nije graditi kamp pod svaku cijenu, nego stvoriti turistički proizvod koji će biti održiv, uklopljen u prirodni okoliš i predstavljati dodatnu vrijednost za cijelu destinaciju. Gacka je jedan od najvećih razvojnih potencijala Otočca i upravo zato svaki budući turistički projekt mora biti pažljivo planiran i usklađen s prostorom u kojem nastaje.
Smatram da odgovorna politika znači priznati kada se neka odluka nije pokazala najboljom, ali i pronaći bolje rješenje za budućnost. Upravo to želimo učiniti kada je riječ o razvoju kamping turizma u Otočcu.
Kad danas prođete Otočcem, može li građanin prepoznati kakav Otočac želimo imati za deset ili petnaest godina? Ima li grad jasno definiranu razvojnu viziju koja povezuje sve te projekte?
Vjerujem da može. Ako pogledamo svaki projekt zasebno, možda se čini da su to različita ulaganja; novi dječji vrtić, stanogradnja, uređenje javnih prostora, gospodarski razvoj, sport, kultura ili zaštita rijeke Gacke. Međutim, svi oni imaju zajednički cilj – stvoriti Otočac kao grad u kojem ljudi žele živjeti, raditi i ostati.
Ne želimo biti grad koji se razvija stihijski. Zato smo razvoj usmjerili na nekoliko ključnih područja. Prije svega, želimo biti grad mladih obitelji. Zato gradimo novi dječji vrtić, provodimo projekt stanogradnje i ulažemo u obrazovanje, sport i sadržaje za djecu i mlade.
Jednako važan dio naše vizije je očuvanje onoga po čemu je Otočac jedinstven. Rijeka Gacka nije samo prirodni resurs, nego dio našeg identiteta. Zato smo osnovali Povjerenstvo za zaštitu i revitalizaciju rijeke Gacke i pokrenuli konkretne aktivnosti za njezino dugoročno očuvanje. Prije nekoliko dana u Otočcu sam bio domaćin radnog sastanka na kojem su, uz predstavnike Grada, sudjelovali ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković sa suradnicima, čelni ljudi Hrvatskih voda te predstavnici HEP-a i drugih relevantnih institucija. Razgovarali smo o zaštiti Gacke, njezinoj revitalizaciji i svim zahvatima koji mogu utjecati na njezinu budućnost. Posebno je važno što je potvrđeno da je Gacka uvrštena u Nacionalni plan obnove prirode te da će Hrvatske vode pristupiti izradi potrebnih stručnih podloga i razmatranju mogućnosti revitalizacije južnog i sjevernog kraka rijeke.
Nakon radnog sastanka održana je i javna tribina kako bi građani mogli izravno čuti informacije, postaviti pitanja i iznijeti svoja stajališta. Građanima koji zbog poslovnih ili drugih obveza nisu mogli nazočiti omogućili smo da svoja pitanja unaprijed dostave Gradu, a Grad ih je proslijedio nadležnim institucijama. Upravo tako želim pristupati pitanju Gacke, stručno, uključivanjem svih odgovornih institucija, ali i potpuno otvoreno prema javnosti, jer o budućnosti Gacke ne smije se odlučivati bez Otočca i bez informiranja ljudi koji uz nju žive.
Veliku pažnju posvećujemo i izgledu grada. Obnovili smo gradsku tržnicu, proširili gradsko groblje, uredili sportsku infrastrukturu, proveli energetsku obnovu zgrade gradske uprave, pripremili smo projekt uređenja Trga Dražena Bobinca, a kroz obnovu Muzeja Gacke i želimo dodatno ojačati kulturni život grada. Istodobno, kroz projekt Razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga uvodimo suvremene tehnologije koje grad čine sigurnijim, učinkovitijim i kvalitetnijim za život.
Moja vizija nije da Otočac postane veliki grad. Moja je vizija da postane jedan od najugodnijih malih gradova za život u Hrvatskoj, grad u kojem će mladi imati priliku ostati, poduzetnici razvijati svoje poslovanje, obitelji kvalitetne uvjete za život, a posjetitelji prepoznati uređenu, sigurnu i autentičnu destinaciju. Mislim da upravo svi projekti koje danas provodimo vode prema tom cilju.
Stanovi, novi vrtić, gospodarska zona i prometna infrastruktura imaju zajednički cilj – stvoriti uvjete za ostanak ljudi. Mogu li takvi projekti zaustaviti odlazak mladih i privući nove obitelji ili postoje granice onoga što lokalna samouprava može učiniti?
Ne postoji jedna mjera koja će sama zaustaviti iseljavanje ili preko noći promijeniti demografsku sliku. To je izazov s kojim se suočava cijela Hrvatska i zahtijeva zajedničko djelovanje države, županija i lokalne samouprave.
Ono što Grad može i mora učiniti jest stvarati kvalitetne uvjete za život. Upravo zato gradimo novi dječji vrtić, provodimo projekt stanogradnje za mlade obitelji, ulažemo u gospodarstvo, prometnu i komunalnu infrastrukturu, sport, kulturu te razvoj javnih usluga. Sve su to dijelovi iste razvojne politike čiji je cilj da Otočac bude grad u kojem će ljudi poželjeti ostati, zasnovati obitelj i graditi svoju budućnost.
Posebno me veseli što posljednjih godina vidimo sve više mladih obitelji koje ulažu u obnovu ili izgradnju svojih domova upravo na području Otočca. Ohrabruju i posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku, koji pokazuju da Hrvatska nakon dugog niza godina ponovno bilježi rast broja stanovnika. To je pokazatelj da se negativni demografski trendovi mogu mijenjati. Naravno, pred nama je još puno posla, ali vjerujem da upravo stvaranjem kvalitetnih uvjeta za život, rad i poduzetništvo možemo dati svoj doprinos da i Otočac bude dio tog pozitivnog trenda.
Svjestan sam da postoje granice onoga što lokalna samouprava može učiniti. Ne možemo sami riješiti sva demografska pitanja, ali možemo biti pokretač promjena u onome što je naša odgovornost. Vjerujem da upravo kvaliteta života može biti najveća prednost Otočca. Ne možemo se natjecati s velikim gradovima po broju stanovnika, ali možemo po sigurnosti, očuvanoj prirodi, kvalitetnom obrazovanju, dostupnosti sadržaja i zajedništvu. Ako budemo u tome ustrajni i nastavimo provoditi ovakvu razvojnu politiku, uvjeren sam da ćemo stvoriti grad u kojem će mladi ljudi vidjeti svoju budućnost, a mnogi poželjeti u njega doseliti ili se u njega vratiti.
Postoji li odluka koju biste danas, s iskustvom koje ste stekli kao gradonačelnik, donijeli drukčije? Ne zato što je bila pogrešna, nego zato što danas neke stvari vidite iz drukčije perspektive.
Mislim da svaki gradonačelnik, kao i svaki čovjek koji preuzme odgovornu dužnost, s vremenom stekne iskustvo zbog kojeg bi neke stvari danas napravio drugačije. To ne znači da su tadašnje odluke bile pogrešne, nego da s vremenom bolje upoznate sustav, ljude i procese.
Da se danas vraćam na početak mandata, vjerojatno bih još ranije krenuo s pripremom pojedinih strateških projekata. Iskustvo me naučilo da je kvalitetna priprema često najzahtjevniji i najduži dio posla. Građani najčešće vide tek početak radova, ali iza svakog projekta stoje mjeseci, a ponekad i godine pripreme, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, izrade dokumentacije i prijava na natječaje.
Također, danas još više cijenim važnost otvorene komunikacije s građanima. Ljudi žele znati što Grad radi, ali i zašto se pojedini projekti ne mogu realizirati onom brzinom kojom bismo svi željeli. Zato nastojim biti što dostupniji, razgovarati s građanima i transparentno objašnjavati odluke koje donosimo.
Možda bih na početku mandata bio i nešto hrabriji u pojedinim promjenama unutar sustava, jer danas znam koliko je važno stvarati učinkovitiju i moderniju gradsku upravu koja može odgovoriti na izazove današnjeg vremena. Upravo zato posljednjih godina intenzivno radimo na digitalizaciji, razvoju pametnih i održivih rješenja te jačanju projektnih kapaciteta Grada i kontinuiranoj edukaciji zaposlenika.
Na kraju, ne žalim ni za jednom odlukom koja je donesena u interesu građana i razvoja Otočca. Svaka odluka, pa i ona koja se kasnije mogla napraviti drugačije, bila je donesena odgovorno i s najboljom namjerom. Iskustvo koje sam stekao danas mi pomaže da donosim promišljenije odluke, ali i da s više sigurnosti vodim Grad prema ciljevima koje smo postavili.
Što vam građani najčešće kažu kada vas zaustave na ulici? Jesu li to veliki razvojni projekti ili sasvim obični, svakodnevni problemi koji možda nikada ne dođu do sjednica Gradskog vijeća?
Najčešće su to upravo svakodnevne životne teme. Građani će vas rijetko zaustaviti da razgovaraju o višemilijunskim projektima. Njih više zanimaju cesta do njihove kuće, javna rasvjeta, uređenje nogostupa, dječje igralište, komunalni problemi, promet ili neko pitanje koje im otežava svakodnevni život.
Iskreno, upravo takvi razgovori često su mi najvrjedniji. Nijedan ured, izvješće ili sjednica Gradskog vijeća ne mogu zamijeniti razgovor s građanima na ulici, u trgovini ili na nekoj manifestaciji. Tada najbolje čujete što ljude doista muči i što im je važno.
Naravno, građani prate i velike projekte. Često me pitaju kako napreduje izgradnja novog dječjeg vrtića, kada će krenuti stanogradnja, što je s uređenjem pojedinih dijelova grada ili zaštitom rijeke Gacke. Drago mi je što ljudi pokazuju interes za razvoj grada jer to znači da im je stalo do njegove budućnosti.
Ono što posebno cijenim jest činjenica da su naši sugrađani vrlo otvoreni i neposredni. Znaju pohvaliti kada smatraju da je nešto dobro napravljeno, ali jednako tako neće prešutjeti ni kritiku. Takve primjedbe ne doživljavam kao napad, nego kao priliku da nešto poboljšamo. Mislim da gradonačelnik mora biti dostupan ljudima i spreman saslušati ih jer upravo zbog njih obnaša ovu dužnost.
Uvijek kažem da razvoj grada nisu samo veliki projekti koji pune naslovnice. Jednako su važni i oni mali, svakodnevni problemi koje uspijemo riješiti jednoj obitelji, jednom ulicom ili jednim naseljem. Kada spojite velike investicije s brigom za svakodnevni život građana, tada znate da grad ide u dobrom smjeru.
Ako biste danas morali izdvojiti jedan projekt koji će najviše odrediti budućnost Otočca, koji bi to bio i zašto?
Iako je iza nas i pred nama velik broj važnih projekata, izdvojio bih izgradnju novog dječjeg vrtića. Ne samo zbog njegove vrijednosti ili veličine, nego zbog onoga što predstavlja.
Kao čovjek koji je cijeli svoj radni vijek proveo u obrazovanju, vjerujem da nema važnijeg ulaganja od ulaganja u djecu. Novi vrtić nije samo zgrada. On je poruka mladim obiteljima da želimo stvarati grad u kojem će imati sigurnost, kvalitetne uvjete za odgoj djece i razlog da svoju budućnost grade upravo ovdje.
Vrtić će dugoročno zadovoljiti potrebe Otočca i općine Vrhovine te omogućiti kvalitetnije uvjete rada djeci i odgojiteljima. Istodobno, on je dio puno šire razvojne politike koja uključuje stanogradnju za mlade obitelji, razvoj gospodarstva, ulaganja u obrazovanje, sport i javne sadržaje.
Naravno, jednako su važni i zaštita rijeke Gacke, razvoj gospodarstva, prometna infrastruktura i očuvanje kulturne baštine. Međutim, kada me pitate koji će projekt najviše odrediti budućnost Otočca, onda je moj odgovor dječji vrtić. Jer svaka zajednica svoju budućnost gradi upravo kroz djecu.
Volio bih da za deset ili dvadeset godina taj vrtić ne bude poznat samo kao jedan od najvećih u Hrvatskoj, nego kao mjesto iz kojeg su odrastale generacije djece koje su odlučile ostati živjeti, raditi i stvarati u Otočcu. Za mene bi to bio najveći uspjeh ovog projekta.
Kada jednog dana završite mandat gradonačelnika, po čemu biste željeli da građani kažu da je ovo bilo razdoblje koje je ostavilo trag u razvoju Otočca?
Volio bih da građani kažu kako je to bilo razdoblje u kojem se Otočac počeo mijenjati na bolje, ne samo kroz pojedinačne projekte, nego kroz način razmišljanja o razvoju grada.
Ne bih volio da me pamte po jednoj zgradi ili jednoj investiciji. Puno bi mi značilo kada bi rekli da smo zajedno stvorili temelje za dugoročan razvoj. Da smo gradili vrtiće i stanove za mlade obitelji, ulagali u gospodarstvo, sport, kulturu i komunalnu infrastrukturu, štitili rijeku Gacku i našu prirodnu baštinu, uređivali javne prostore te stvarali grad koji je ugodniji za život.
Posebno bih volio da ostane dojam kako smo odgovorno upravljali javnim novcem i iskoristili svaku priliku za povlačenje sredstava iz europskih i nacionalnih fondova kako bismo što manje opterećivali gradski proračun, a što više ulagali u razvoj Otočca.
Jednako tako, volio bih da ljudi pamte kako su vrata gradonačelnika uvijek bila otvorena. Smatram da je važno slušati građane, razgovarati s njima i donositi odluke u interesu cijele zajednice. Povjerenje se ne gradi samo velikim projektima, nego i svakodnevnom komunikacijom, poštenim odnosom i spremnošću da saslušate svakoga.
Posebno želim istaknuti odličnu suradnju s predsjednikom Gradskog vijeća i predsjednikom GO HDZ-a Otočac Kristijanom Bakarićem, kao i s ostalim vijećnicima HDZ-a te stranke LiPO. Bez njihove potpore u Gradskom vijeću ne bi bilo moguće donositi niz važnih odluka i provoditi sve ove razvojne projekte. Bez obzira na različite političke opcije iz kojih dolazimo, pokazali smo da možemo kvalitetno surađivati kada je u pitanju interes Otočca. Vjerujem da ćemo tako nastaviti i dalje – zajednički raditi za Otočac i njegove građane.
Ako jednog dana netko kaže da smo Otočac ostavili uređenijim, razvijenijim i optimističnijim nego što smo ga zatekli te da smo mladim ljudima dali razlog da ovdje planiraju svoju budućnost, smatrat ću da smo ostvarili ono zbog čega sam ušao u politiku. To bi za mene bila najveća potvrda da je ovaj mandat ostavio trag koji će se osjećati i godinama nakon njegova završetka.
Brzih 10 s Goranom Bukovcem:
• Na koju ste odluku kao gradonačelnik do danas najponosniji? Pokretanje izgradnje novog dječjeg vrtića jer je to ulaganje u budućnost našeg grada.
• Što vam je u ovom poslu teže izgovoriti – „da” ili „ne”? „Ne”, ali ponekad je upravo to najodgovorniji odgovor.
• Postoji li mjesto u Otočcu na kojem najbolje razmišljate? Uz Gacku ili na nekoj od naših planinarskih staza na Velebitu.
• Koju kritiku građana najviše pamtite? One koje su bile dobronamjerne i zbog kojih smo nešto promijenili na bolje.
• Što vam može uljepšati jedan radni dan? Kada vidim da je riješen problem zbog kojeg mi se građanin obratio.
• Kako najradije provedete vrijeme kada isključite službeni telefon? Sa suprugom i kćerima, na biciklu ili u planinama.
• Koju osobinu najviše cijenite kod svojih suradnika? Odgovornost i iskrenost.
• Što biste voljeli da građani češće primijete, a ostane izvan naslovnica? Koliko truda, pripreme i rada stoji iza svakog projekta prije nego što postane vidljiv na terenu.
• Kada biste Otočac morali opisati jednom riječju, koja bi to bila? Dom.
• Da danas možete poslati jednu poruku sebi s početka prvog mandata, što bi u njoj pisalo? Budi strpljiv, vjeruj ljudima i nikada ne gubi iz vida zbog koga radiš.
