Kraj kolovoza i početak rujna najteži su dio godine za mnoge osobe alergične na ambroziju. Upravo se od sredine kolovoza do početka rujna uobičajeno bilježi vrhunac njezine peludne sezone, osobito u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Stvarna koncentracija peluda ipak se mijenja iz dana u dan i ovisi o vremenu i području, pa alergičari trebaju pratiti lokalne peludne prognoze.
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) jedna je od najjače alergenih biljaka našeg podneblja. Jedna biljka može proizvesti milijune peludnih zrnaca, a zbog oprašivanja vjetrom pelud može putovati daleko od mjesta na kojem biljka raste. Zato činjenica da ambrozije nema u vlastitom dvorištu ne znači da je nema i u zraku.
Gdje je šetači najčešće mogu susresti?
Ambroziji odgovaraju otvorena, sunčana i poremećena staništa. Česta je uz ceste i poljske putove, na zapuštenim i nedovoljno obrađenim zemljištima, uz pruge, na rubovima oranica i na drugim površinama koje se ne održavaju redovito. Za razliku od rubova šuma i putova, sama šuma nije njezino tipično stanište jer biljci treba dosta svjetla.
To je bitno upravo ljudima koji svakodnevno hodaju, trče ili bicikliraju. Ruta koja vodi kroz polje ili uz zapuštenu parcelu u ovo doba godine može značiti znatno veću izloženost nego uređena gradska površina.
Kada je najbolje izaći u šetnju?
Osobama alergičnima na pelud preporučuje se izbjegavati jutarnje šetnje, osobito od 5.00 do 10.00 sati, jer je tada koncentracija peluda u zraku često najviša. Sunčano, suho i vjetrovito vrijeme dodatno pogoduje njegovu širenju.
Za šetnju je zato bolje odabrati kasnije dijelove dana, a posebno dobar trenutak je nakon kiše. Oborine privremeno ispiru pelud iz zraka pa tada izloženost može biti manja.
Među tipičnim simptomima peludnih alergija su kihanje, curenje ili začepljenost nosa, svrbež i suzenje očiju, kašalj te kod težih reakcija otežano disanje. Ako se pojave ozbiljnije respiratorne smetnje, problem više nije pitanje prilagodbe termina šetnje nego razlog za liječničku procjenu.
Ambroziju nije dopušteno jednostavno ostaviti da raste
U Hrvatskoj je na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, objavljena u Narodnim novinama 72/2007.
Obveza se ne odnosi samo na vlasnike oranica. Naredba obuhvaća vlasnike i korisnike obrađenog i neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, vrtova i livada, šuma i lovišta, ali i upravitelje površina uz vodotoke, kanale, prometnice, željezničke pruge, parkove i druge javne zelene površine.
Ambroziju je potrebno uklanjati tijekom cijele vegetacijske sezone i u više navrata, uključujući rubove parcela, šuma i poljskih putova. Propisane mjere uključuju obradu zemljišta, plijevljenje i čupanje biljaka, višekratnu košnju te, kada je primjereno i dopušteno, uporabu odgovarajućih herbicida. Cilj je spriječiti prašenje i stvaranje sjemena. Trošak uklanjanja snosi onaj tko je za površinu odgovoran.
Krajem kolovoza za preventivno uklanjanje prije cvatnje na mnogim je površinama već kasno, ali košnja i uklanjanje i dalje imaju smisla jer smanjuju daljnje stvaranje peluda i sprječavaju dozrijevanje sjemena.
A što je s kaznama?
Tu treba razlikovati dvije stvari. Državna Naredba propisuje obvezu uklanjanja, dok konkretno postupanje i prekršajne sankcije ovise o vrsti zemljišta, propisima o poljoprivrednom zemljištu te odlukama jedinica lokalne uprave.
Iznos i pravna osnova ovise o tome radi li se, primjerice, o poljoprivrednom zemljištu ili površini na koju se primjenjuju lokalne komunalne odluke. Poljoprivredna inspekcija nadzire područje poljoprivrednih resursa, dok lokalna redarstva imaju ovlasti koje proizlaze iz zakona i lokalnih odluka.
Što učiniti ako je zemljište zaraslo ambrozijom?
Ako se ambrozija nalazi na zapuštenoj privatnoj ili javnoj površini, građani se mogu obratiti nadležnom komunalnom redarstvu. Kada je riječ o poljoprivrednom zemljištu, prijava se može uputiti i poljoprivrednoj inspekciji Državnog inspektorata.
Fotografija i precizno opisana lokacija mogu nadležnom tijelu olakšati utvrđivanje o kojoj se parceli i vrsti površine radi.
Ambrozija je istodobno zdravstveni i komunalni problem. Za alergičara koji u ovo doba godine pokušava zadržati svoju svakodnevnu šetnju najvažnije je znati kada izaći i kako smanjiti izloženost. Za vlasnika zapuštene parcele pravilo je jednostavno: uklanjanje ambrozije nije stvar dobre volje, nego obveza.
