Otočac, 22.-23. listopada 2026. - U povodu 35. obljetnice osnivanja 133. brigade Zbora narodne garde Otočac, u Gackome pučkom otvorenom učilištu u Otočcu je 22. i 23. listopada održan Znanstveno-stručni skup Otočac, Brinje i Vrhovine u Domovinskom ratu (Gacko bojište). Skup je organizirao Ogranak Matice hrvatske u Otočcu, a suorganizatori su Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Institut društvenihznanosti Ivo Pilar, Hrvatski institut za povijest i Udruga posebne jedinice policije Sokolovi Sinac 1991. Pokrovitelji skupa su Ministarstvo branitelja RH, Grad Otočac, Ličko-senjska županija i Općina Plitvička Jezera.
Nakon intoniranja državne himne i minute šutnje za poginule branitelje, slijedili sukratki pozdravni govori predstavnika organizatora i suorganizatora skupa, nakončega je predavanje održao dr. sc. Davor Marijan s Hrvatskog instituta za povijest pod nazivom Uloga Gackog bojišta u obrani Hrvatske. Predavač je na temelju dostupnih dokumenata, naglasivši da oni za sve ratne godine nisu ujednačeno dostupni za slaganje cjelovite slike, prikazao agresorske akcije i obrambene oslobodilačke poduhvate na navedenom bojištu od početka agresije do vojno-redarstvene akcije Oluja.
Slijedio je potom središnji dio s okruglim stolom pod nazivom Svjedočanstva o obrani Gacke, koji je moderirala ratna novinarka Ruža Orešković. Sudionici okruglog stolabili su Milan Jurković, prvi zapovjednik ZNG-a Otočac; Nikola Pemper, prvizapovjednik Posebne jedinice policije PU Gospić; pukovnici Davor Peitel i DragoBilović, ratni zapovjednici 133. brigade HV-a; dr. sc. Joso Brajković, ratni predsjednik Izvršnog vijeća i Kriznog štaba općine Otočac; brigadir Marinko Žuža i bojnik Denis Deković iz riječke 111. brigade; brigadir Davor Gregorović iz istarske 119. brigade HV-a te (uključenjem video-pozivom iz Litve) brigadir Ivica Sertić, ratni zapovjednik minobacačke postrojbe 3. bojne Brinje 133. brigade. Oni su iznijeli osobna dramatična iskustva te pojedinačne i zajedničke poduhvate koji su proizlazili iz službi koje su tada obnašali.
Program je nastavljen navečer najprije izlaganjem dr. Jakše Raguža iz Hrvatskoginstituta za povijest o Stradanjima hrvatskoga civilnog stanovništva na okupiranom području Općine Otočac 1991/1992. godine. Dr. Raguž se osvrnuo na raspoložive podatke o civilnim (hrvatskim) žrtvama rata na privremeno okupiranim područjima bivše Općine Otočac, a koji je zahvaćao oko 30 posto njezina teritorija. Premda je veliki broj Hrvata pobjegao od srbijanskih odmetnika i tako spasio živu glavu, dio uglavnom starijih stanovnike je ostao te bio na najsvirepije načine likvidiran. Predavač je posebno istaknuo dabarske žrtve, nastojeći pred publikom ne opisivati strahote koje su im učinjene, no naglasio je da su to možda najmonstruozniji zločini u Domovinskom ratu u Hrvatskoj uopće koje su dušmani počinili.
Nakon toga izlaganja upriličeno je predstavljanje knjige Tine Košćak Spomenicibraniteljima Gacke: spomen-obilježja poginulim braniteljima na gackom i drugimbojištima. Knjigu su predstavili predsjednik Ogranka MH u Otočcu Anđelko Zdeslav Kaćunko, potpredsjednik Ogranka Milan Kranjčević i sama autorica.
Budući da knjiga sadrži fotografije 50 spomenika s imenima branitelja i civilnih žrtavaratne agresije te opisom njihova stradanja, Kaćunko je naglasio važnost objavljivanja te vrste štiva, kao oblik zahvale svim hrvatskim braniteljima koji su utkali svoje živote u slobodu domovine Hrvatske. Istaknuo je također značenje svih spomenika i spomen-ploča s imena poginulih branitelja kao podsjetnika prolaznicima na potrebu pamćenja onih koji su u borbi za slobodu svojega naroda dali najviše što je moguće - svoj život, a što je vrhunac ljubavi, kako je i u Bibliji navedeno.
Kranjčević je govorio o prolaznosti trenutka, o kolektivnom zaboravu, ali i o fenomenu poznatom kao "damnatio memoriae", poznatog još iz antičkog svijeta, ausavršenog u komunističkim režimima (Staljin, Tito). Iskazao je divljenje autorici Košćak koja se, iako nije domicilna, prihvatila evidentiranja većine, iako ne svih, spomenika hrvatskim braniteljima koji su poginuli na Gackom bojištu, obuhvaćajući i one branitelje koji su drugdje poginuli, npr. na Velebitu, Ljubovu ili u Vukovaru.
Autorica Košćak je opisala vrijeme i način nastanka toga štiva, od plana da to budeskromna elektronička prezentacija nekoliko spomenika za potrebe vjeronauka uosnovnoj školi, gdje autorica radi. Stjecajem okolnosti, nakon određene stanke,razvijala se ideja da se obuhvati što više spomenika, pa je tako, u konzultaciji s Kaćunkom dogovoreno da se obuhvate svi spomenici poginulima na Gackom bojištu kao i spomenici Gačanima poginulima izvan svoga zavičaja. Konačno je sve rezultiralo pravom knjigom.
Na kraju programa su prvopričesnici, koji pohađaju matičnu Osnovnu školu Zrinskih i Frankopana, pod vodstvom vjeroučitelja Daria Košćaka izveli prigodnu pjesmu i tako dodatno uveličali ovaj lijepi događaj.
Drugi dan znanstveno-stručnog skupa Otočac, Brinje i Vrhovine u Domovinskom ratu - Gacko bojište, započeo je uvodnim obraćanjima i pozdravnim govorima. Najprije se okupljenima obratio gradonačelnik Goran Bukovac, pa ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. sc. Ante Nazor, te ravnatelj Instituta Ivo Pilar dr. sc. Željko Holjevac.
Slijedila su izlaganje je po predviđenim panelima. Prvi panel - Počeci rata (1990.-1991.) - otvorio je dr. Joso Brajković (član Ogranka MH u Otočcu) s temom Gospodarsko-političke prilike u Gackoj prije početka i tijekom Domovinskog rata. Potom je Ivan Laškarin (Sveučilište Friedrich Schiller Jena, Ogranak Matice hrvatske u Otočcu) obradio temu Razvoj srpskog separatizma na području Gacke (1990. - 1991.), nakon čega je o temi Djelovanje JNA na području općine Otočac 1990.-1991. govorila dr. Ana Holjevac Tuković (Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata).
Drugi panel - Gacko bojište 1991.-19915. - sadržavao je četiri teme. Najprije je dr. Darjan Godić (Hrvatski institut za povijest) obradio temu Oružana sila pobunjenih Srba na području Općine Otočac 1990.-1995., a potom je dr. Domagoj Štefančić(Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata) govorio o temi Bojza selo Ramljani (prosinac 1991.). Zatim je temu Djelovanje međunarodnih misija EZ-a i UNPROFOR-a na Gackom bojištu tijekom Domovinskog rata (između međunarodnog mandata i lokalne stvarnosti) obradila Doris Dasović (Inženjerijskapukovnija Hrvatske kopnene vojske, Oružane snage RH), a o temi Područje Like uoslobodilačkoj vojno-redarstvenoj operaciji 'Oluja' govorio je dr. Ante Nazor (Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata).
