Arheološka istraživanja Gligine pećine u Pećinskom parku Grabovača donose nove spoznaje o prapovijesnim zajednicama, njihovoj prehrani i odnosu prema pokojnicima. Dosadašnji nalazi upućuju na prisutnost najmanje sedam osoba, a radiometrijsko datiranje ljudskih kostiju smjestilo ih je u razdoblje od 1410. do 1220. godine prije Krista.
Gligina pećina, smještena na području značajnog krajobraza Risovac–Grabovača, predstavlja novo arheološko nalazište koje bi moglo značajno pridonijeti razumijevanju života i pogrebnih običaja zajednica koje su na ovom području živjele tijekom brončanog doba.
Prvi tragovi arheološkog potencijala lokaliteta zabilježeni su u ožujku 2020. godine, kada su članovi Speleološkog kluba Samobor tijekom terenskog pregleda u špilji uočili ulomke keramike i ljudskih kostiju. U srpnju 2025. godine provedeno je skeniranje i kartiranje lokaliteta primjenom LIDAR metode koja omogućuje precizno određivanje položaja pojedinih nalaza. Tom je prilikom kartirano čak 382 nalaza čime su stvoreni preduvjeti za detaljnije prostorne analize i daljnja istraživanja.
Preliminarne analize ljudskih koštanih ostataka, uključujući materijal prikupljen 2020. godine, upućuju na prisutnost najmanje sedam osoba – dvoje djece i petero odraslih. Posebno su značajni rezultati radiometrijskog datiranja uzoraka dviju kostiju, od kojih jedna pripada odrasloj osobi, a druga djetetu. Oba su uzorka dala jednak rezultat prema kojem ostaci potječu iz razdoblja između 1410. i 1220. godine prije Krista. Time je potvrđena njihova povezanost sa završetkom srednjeg brončanog doba i starijom fazom kasnog brončanog doba.
U sklopu istraživanja provedena je i analiza stabilnih izotopa ugljika i dušika. Preliminarni rezultati upućuju na prehranu bogatu žitaricama, s visokim udjelom prosa. Takvi se pokazatelji podudaraju s rezultatima dobivenima analizom nalaza iz pećine Bezdanjače kod Vrhovina, što otvara mogućnost zanimljivih usporedbi između ovih nalazišta. Uz ljudske koštane ostatke, istraživači su analizirali i životinjske kosti. Među odredivim ostacima najzastupljeniji su govedo, različiti kopitari, zec te ovce i koze.
Analiza keramičkih ulomaka pokazala je prisutnost dvaju kronoloških horizonata: prapovijesnog, koji obuhvaća srednje i kasno brončano doba te kasni srednji vijek. Među brončanodobnim nalazima prepoznate su različite vrste posuda, uključujući zdjele zaobljenog tijela sa stožastim vratom i izvučenim rubom, kao i lonci različitih oblika. Ovi nalazi potvrđuju da materijal iz Gligine pećine obuhvaća tragove aktivnosti iz različitih razdoblja, a njihovo će preciznije tumačenje ovisiti o daljnjim analizama i usporedbama.
Dosadašnji nalazi i preliminarni rezultati potvrđuju velik potencijal Gligine pećine za daljnja istraživanja brončanodobnih zajednica na području Like i šireg dinarskog krša. U planu je proširenje terenskih pregleda na druge speleološke lokalitete u okolici, kao i usporedba materijala s nalazištima slične starosti i kulturnih obilježja, među kojima je i pećina Bezdanjača kod Vrhovina čije je istraživanje u tijeku.
Istraživanje je rezultat suradnje stručnjaka iz Centra za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju u Zagrebu, Speleološkog odsjeka PDS-a „Velebit”, Oddelek za arhaeologijo in dediščino - Fakulteta za humanistične študije, Univerza na Primorskem, Koper, Slovenija, Department of anthropology, University of California, Santa Barbara, SAD, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu i Pećinskog parka Grabovača.
.jpg)
