Mirela Glavaš o prelasku iz zagrebačkog urbanog života u poduzetničke izazove u Krasnu
Marija Ružić / 24. Rujan 2024.
Preseljenje iz užurbanog Zagreba u mirnu i prirodnu ljepotu Like uz pokretanje vlastitog poduzetničkog pothvata, zvuči kao hrabar korak. Mirela Glavaš, nekadašnja zamjenica pročelnice Ureda za programe i projekte EU Grada Zagreba, upravo se odlučila na taj izazov. Sa suprugom je napustila gradsku vrevu kako bi započela mirniji život i poslovanje u Krasnu. U intervjuu otkriva što ju je potaknulo na ovu promjenu, kako koristi svoje bogato iskustvo u javnom sektoru te s kojim se specifičnim izazovima suočava kao poduzetnica u ruralnom dijelu Hrvatske. Također, govori o važnosti održivosti, ESG-a i EU fondova za razvoj lokalnih zajednica te kako svojom strašću za poslovnim savjetovanjem doprinosi razvoju Krasna i Like.
- Možete li nam ispričati kako ste se odlučili na preseljenje iz Zagreba u Liku i pokretanje vlastitog poslovanja u Krasnu? Što Vas je motiviralo da krenete tim putem?
Naime, suprug, viši trener nogometa, zbog pandemije je počeo raditi u Njemačkoj, dok sam se ja, kao zamjenica pročelnice Ureda za programe i projekte EU Grada Zagreba, radi izvanredne situacije, na poziv Gradonačelnika, brzo vratila na posao s rodiljinog. Nakon godina provedenih u dinamičnom i ubrzanom ritmu grada, posebno u zadnjoj godini mandata i razdvojenost obitelji nas je ponukalo za odlukom, koja nimalo nije bila jednostavna. Želja za promjenom načina života, usklađivanje životnih vrijednosti s poslovnim ambicijama i potreba za većim zajedničkim obiteljskim vremenom u zdravijem okruženju bili su ključni razlozi za preseljenje.
Kombinacija obiteljskih i poslovnih vrijednosti dovela nas je do odluke da gradimo vlastitu firmu i novi život u rodnom mjestu supruga. Želja nam je stvarati nešto vlastito, gdje ćemo koristiti naše vještine i iskustva stečena u javnom i privatnom sektoru.
- Kako Vam je prethodno iskustvo u javnom sektoru, posebno u Gradu Zagrebu, pomoglo u razvoju vlastitog poduzetničkog pothvata?
Iskustvo razvoja sustava Grada kao korisnika bespovratnih sredstava, tijela u sustavu ITU mehanizma i kontrole rada tijela za dodjelu financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti, pa sve do same pripreme i provedbe EU projekata, kao što su Rotor Remetinec, modernizacija ZOO vrta i Parka Maksimir, a u konačnici i iskustvo upravljanja portfeljem od 300tinjak projekata grada te evaluacije operativnih programa, danas čini temelje mog poslovnog savjetovanja. Uz dodatne edukacije iz DGNB-a, ESG-a i AI vještina, pružam podršku u razvoju održivih strategija i investicija za javni i privatni sektor, uključujući pristup bespovratnim sredstvima. No, najveća vrijednost koju nosim iz tog razdoblja su ljudi s kojima sam surađivala, a koji mi i danas pružaju podršku kako privatno, tako i poslovno.
- Kakve ste razlike uočili u poduzetničkom okruženju između Zagreba i Like? Na koje ste specifične izazove naišli kao poduzetnica u ruralnoj sredini?
Prije svega bih istaknula da okosnicu podrške poduzetnicima pruža županijska komora HGK Otočac uz financijsku i savjetodavnu podršku LIRA-e, Razvojnog centra u Gospiću i Senju, podružnice HBOR-a, HZZ-a te HAMAG BICRO-a.
Poduzetničko okruženje Zagreba i Like razlikuje se u dostupnosti resursa, tržišnih prilika i infrastrukture. U Zagrebu je pristup poslovnim mrežama, edukacijama i klijentima puno lakši, dok Lika nudi mirnije okruženje, ali i specifične izazove. Primjerice, ovdje je važno razumjeti lokalne običaje i potrebe zajednice pretežito ruralne sredine, što često zahtijeva prilagodbu poslovnog modela. Iako je internet sveprisutniji, postoje područja s lošijom digitalnom povezanošću, kao što je kod nas u Krasnu, što meni osobno otežava rad na daljinu. Dodatno, za vrijeme lošeg vremena imamo i učestalost u nestanku struje. Kada govorimo o podizanju kapaciteta, Zagreb nudi brojne edukacije i programe podrške za poduzetnike i mlade s naglaskom na vještine i znanja novog doba (AI i zelena tehnologija), dok je ovdje teže pronaći takve prilike.
Ovdje su važni online resursi, ali i spremnost na putovanja radi dodatnog usavršavanja. Radi kontinuiranog odlaska mladih u gradove s ciljem usavršavanja i posla, bez povratka u svoja rodna mjesta teže je pronalaženje kvalificirane radne snage, stoga zapošljavanje često uključuje dodatno ulaganje u obuku i prilagodbu vještina i znanja zaposlenika. Iako sporiji tempo može biti prednost za život, administrativne procedure su sporije i kompliciranije zbog brojem ograničenih resursa lokalnih institucija.
Unatoč izazovima, poduzetništvo u Lici donosi i mnoge prednosti, poput mogućnosti stvaranja autentičnih proizvoda i usluga, veće povezanosti s lokalnom zajednicom i prilike za razvoj turizma i održivih projekata u prekrasnom prirodnom okruženju.
- S obzirom na Vašu bogatu karijeru u savjetovanju za EU projekte i prikupljanju investicija, koliko su EU fondovi i drugi izvori financiranja važni za poduzetnike u Ličko-senjskoj županiji? Smatrate li da Ličko-senjska županija dovoljno iskorištava mogućnosti financiranja iz EU fondova?
EU fondovi nisu samo financijski resurs već alat za poticanje dugoročnog i održivog razvoja kako poslovanja poduzetnika, tako i regije. Primjerice, EFRR zajmovi te podrška zelenim i digitalnim investicijama i razvoju IRI projekata osiguravaju likvidnost, održivi razvoj i rast naših poduzetnika. Izgradnja vrtića u Krasnu iz NPOO-a, nama roditeljima značajno će olakšati rad i ženama povratak na posao. Dodatno potiče ostanak i doseljavanje mladih obitelji. Kuća Velebita u Krasnu, koja je također rezultat EU projekta, danas za djecu i odrasle, pruža edukativni i interaktivni sadržaj, uključujući radionice i terenski obilazak Velebita uz stručno vodstvo.
Budući da imam iskustva i kao korisnik i kao konzultant, ne volim donositi sud o korištenju bespovratnih sredstava bez jasnih parametara za usporedbu i provedene analize.
Potrebno je naglasiti da se još uvijek kad je riječ o infrastrukturnim ulaganjima, borimo s nedorečenosti ili neusklađenosti prostorno-planske dokumentacije, dugotrajnosti procesa rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i ishođenja dozvola gradnje i zaštite okoliša, što nam produljuje proces pripreme, a što je temelj za razvoj i prijavu projekata.
Danas zahtjevi EU taksonomije zahtijevaju i dodatne obuke i vještine svih uključenih u proces korištenja sredstava.
Vjerujem i znam da svi lokalni, regionalni i nacionalni kapaciteti, pa tako i Ličko-senjske županije zajedno s ostalim korisnicima i nama konzultantima, daju nemali broj sati, znanje, iskustvo, energiju u razvoj, pripremu, ocjenu, provedbu, nadzor, kontrolu i na kraju evaluaciju samih projekata.
Ovdje možemo samo govoriti jesu li se ostvarili prioriteti pojedine regije. Od temeljne dostupnosti vodokomunalne infrastrukture, preko gospodarenja otpadom, pa sve do nadogradnje socijalnog standarda i društvenih sadržaja.
Ovo ističem upravo zato što su nam još uvijek dostupni različiti izvori financiranja uz visoki postotak sufinanciranja, a posebice za osnovnu infrastrukturu. Dok god Hrvatska može koristiti mehanizme Kohezijske politike, dužnost nam je da svi zajedno iskoristimo prilike za daljnji razvoj i rast naše Domovine.
- Vaša firma PRO-MAP d.o.o. bavi se širokim spektrom aktivnosti, uključujući DGNB i ESG savjetovanje. Možete li nam reći nešto više o tim inovacijama i koliko su važni održivost i ekološki standardi u vašem poslovanju?
Od samih početaka rada i tijekom školovanja posvećena sam temi održivosti. Kod izbora potpore za samozapošljavanje sam se odlučila za zeleno/digitalno. Naime, 2013. godine u analizi i pripremi poslijediplomskog rada obradila sam između ostalim europsku inicijativu Smart Cities i njen doprinos razvoju gradova. Dodatno, analiza je obuhvaćala i metodologiju Balanced Scorecard-a i uravnoteženosti ciljeva pri strateškom upravljanju, uz isticanje upravo razlike javnog i privatnog sektora u balansiranju između ekonomskog i društvenog razvoja.
Danas su te razlike sve manje, te je dodatno uključena i okolišna komponenta.
Europski zeleni plan zahtjeva suradnju javnog i privatnog sektora u postizanju klimatske neutralnosti, što nameće nove standarde i zahtjeve za poslovanje. ESG nije samo poslovni trend, već realnost s kojom se svi moramo suočiti, prilagoditi svoje strategije i usklađivati s novim okolišnim ciljevima.
Ujedno, u paketu ostvarenja Zelenog plana uz tehničke kriterije EU taksonomije donosi se i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti, koja zahtjeva brzu reakciju privatnog sektora na usklađenje strategija i politika s ESG načelima.
Pred nama je veliki izazov jer još uvijek vlada velika nepoznanica. Ovim putem naglašavam da ćemo se svi mi bez obzira na našu veličinu i djelatnost kad-tad pronaći u lancu vrijednosti obveznika Direktive, kao dobavljač, investitor, prijevoznik, no pitanje hoćemo li opstati u odnosu na zahtjeve politike usmjerene održivosti. Treba pronaći formulu kako istodobno doprinositi društvu i okolišu, uz održivi ekonomski rast.
DGNB sustav i njegov holistički pristup usvaja EU taksonomiju i ESG načela u razvoju prostora i zgrada, što je dodatno unaprijedilo moje usluge na tržištu, odnosno projekte na kojima radim.
Puno je posla pred svima nama, no učenjem i djelovanjem svih nas uključenih rezultirat će održivim razvojem.
- Kako ste spojili Vašu strast za poslovnim savjetovanjem s razvojem lokalne zajednice kroz turizam?
Cilj nam je razviti dodatnu turističku ponudu u Krasnu kroz adaptaciju smještajnih kapaciteta uz isticanje bogatstva lokaliteta u kojem živimo. Od uređenja pa sve do nuđenja autohtonih i suvremenih gastro usluga i proizvoda. Cilj nam je također nuditi naše lokalne OPG-ovce, ugostitelje, prijevoznike i druge pružatelje različitih društvenih i rekreativnih usluga stvarajući održivi krasnarski lanac vrijednosti. Uz podršku lokalnih institucija i vrijednih Krasnara, Krasno ima predispozicije i potencijal za razvoj održivog turizma, naglašavajući prirodne ljepote, kulturno i vjersko nasljeđe i suradnju s lokalnim poduzetnicima.
Krasno je idealno mjesto za razvoj održivog turizma i ono najbitnije idealno mjesto za život.
- Kao žena s dugogodišnjim iskustvom u mentoriranju drugih, što mislite koje su ključne osobine uspješne poduzetnice?
Ključne osobine uspješne poduzetnice su odlučnost, vjera u sebe i sposobnost balansiranja privatnog i poslovnog života. Posebno cijenim žene koje, uz puno odricanja, uspješno vode svoje obitelji i poslovanja. Gledam svaki dan moje drage žene koje uspješno vode i upravljaju lokalnim OPGovima i gospodarstvima u Krasnu. Uz puno odricanja i često nauštrb svojih potreba kao žena, uspješno i sa smiješkom vladaju i upravljaju svojim gospodarstvima i obiteljima. Bitna je i sposobnost umrežavanja i izgradnje povjerenja s klijentima, stoga sam sukladno zajedničkim vrijednostima i u vjeri prema Bogu podržala i platformu Poduzetništvo s povjerenjem, koja pruža cjelovitu podršku katoličkim poduzetnicima u Hrvatskoj.
Ključ uspjeha poduzetnica je čvrst oslonac koji imamo u partnerima i obitelji.
- Kakva je situacija s podrškom ženama poduzetnicama u Ličko-senjskoj županiji? Jesu li dostupni programi podrške i umrežavanja? Surađujete li s drugim ženama poduzetnicama s područja županije?
Uz ostale institucije, još jednom ću istaknuti podršku Županijske komore Otočac, koja uz redovne aktivnosti HGK ima i hvalevrijedan međunarodni projekt koji okuplja žene poduzetnice. Riječ je o Međunarodnoj konferenciji "Žene i točka" koji se tradicionalno održava u Otočcu početkom prosinca. Uspješne poduzetnice iz Hrvatske i zemalja u susjedstvu, okupljaju se kako bi razmijenile iskustva i znanja te stvorile partnerstva. Ujedno, tijekom godine platforma Žene i točka Hub okuplja poduzetnice koje nesebično i besplatno pružaju međusobno savjete i predavanja u svojim domenama. U lipnju ove godine održala sam predavanje na temu ESG-a, a zauzvrat dobila kontakte kolegica iz poduzetništva i komora drugih država. Što se tiče suradnja s drugim ženama iz županije još nije ostvarena, ali druženja jesu. Vjerujem da će u narednim godinama biti prilike i za suradnju. Upravo uz njihovu podršku i preporuku danas sam dala ovaj intervju.
- Mentorirate poduzetnike kroz različite programe. Koji su najčešći izazovi s kojima se poduzetnici suočavaju danas i kako im pomažete u njihovom razvoju?
Poduzetnici se suočavaju s izazovima poput pristupa financiranju, digitalne transformacije, upravljanja resursima, tržišnog pozicioniranja, definiranju svojih pozicija u održivom lancu vrijednosti, ispunjavanju zahtjeva održivog rasta uz klasične izazove u administraciji.
Kroz mentoriranje pomažem u samozapošljavanju, razvoju poslovnih planova, dijelim vlastita iskustva i pružam smjernice za prevladavanje ovih prepreka, pomažući poduzetnicima u rastu i razvoju.
- Na koji način planirate dalje doprinositi razvoju lokalne zajednice i promoviranju poduzetništva, osobito među ženama u Ličko-senjskoj županiji?
Svojim primjerom želim potaknuti sve one koji još uvijek razmišljaju da se odvaže te preokrenu život i pokrenu vlastito poslovanje. Nikad nije kasno i ništa nije jednostavno. Sve zahtjeva plan i odricanje. Dodatno, u narednom razdoblju planiram održavati edukacije i mentorski program 1na1 na EDUZA platformi, promovirati lokalne proizvode, surađivati s institucijama na jačanju poduzetničkih vještina i znanja, pružati podršku javnom i privatnom sektoru u pristupu financiranju te ono najdraže pružati usluge izvođenje plesa i ritmike u sklopu B2 izvanškolske aktivnosti u područnoj školi u Krasnu i treninga za žene. Cilj mi je uz sve te aktivnosti doprinijeti osnaživanju lokalne zajednice, osobito djevojčica, djevojaka i žena, da prepoznaju svoje potencijale i aktivno sudjeluju u razvoju svog kraja.
Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
Autorica: Marija Ružić
Galerija slika - kliknite na sliku za povećanje
