Imena ličkih mjesta i što ona znače
Kristina / 10. Kolovoz 2024.
Jeste li se ikada zapitali zašto se vaše mjesto upravo tako zove? Možda baš sad saznate.
Lika je regija puna zanimljivih mjesta s još zanimljivijim imenima, no od kud su ona došla? Samo ime “Lika“ smatra se da potječe od grčke riječi lykos (vuk) jer je Lika nekada bila šumovito područje s velikim brojem vukova. Druga teorija smatra da je riječ lijek (na ikavici "lik“) podrijetlo imena Lika. Obje teorije drže vodu, a na stanovnicima ovog kraja je da izaberu teoriju koja im se više sviđa.
Dok za "Liku" imamo više teorija, za neka od njenih mjesta je ipak malo jasnije po čemu su dobila ime. Velik dio njih je ime dobio po samom krajoliku ili lokaciji gdje se nalaze, kao što su Debelo Brdo, Podoštra (pod Oštrom) i Smiljansko polje. Nadalje, druga mjesta kojima je lakše zaključiti ime su ona koja su dobila imena po raznim biljkama koje tamo rastu, ili su rasle u prošlosti pa tako imamo Krušćicu (kruška), Trnovac (trn), Veliki Žitnik (žito), Brezik (breza), Drenovac (dren) i ostale.
U nastavku donosimo pregled nekih od mjesta čiju smo povijest imena uspjeli doznati. Pronađite svoje mjesto:
Aleksinica – izvedeno je iz imena Aleksandar, koje je u hrvatskoj prošlosti od 13. stoljeća
Bilaj – iz imena za Gradinu i njenu utvrdu koja je služila za obranu od Turaka
Brinje – u prošlosti se zvalo Monetium, smatra da ime Brinje potječe od čakavskog lokalizma “brnja“, tj. obična borovica, prema biljci koja raste u tom kraju ili iz riječi “brina“ koja znači uzvišenje
Brušane – podrijetlo je imena moguće iščitati iz riječi “brus, brusiti“ kao djelatnosti tamošnjeg stanovništva
Budak – riječ budak povezuje se s riječi kramp, alatom za kopanje te se veže s djelatnošću njegovih stanovnika
Bužim – ime se veže uz hrvatsko pleme Bužana, nasljednika Hrvata koji su iz pradomovine stigli u ove krajeve
Čanak- ime potječe od turske riječi za zdjelu zbog sličnog izgleda polja
Divoselo – od starohrvatskog pridjeva div "divlji", divljak "vepar, divlja svinja"
Donje Pazarište – staro, hrvatsko ime Pazarišta je Tržić, ali je od strane Turaka preimenovano u Pazarište (pazar "tržište, sajam") opisujući tako gospodarsku djelatnost stanovništva toga kraja
Gospić – ime se veže uz štovanje Majke Božje (Gospe) u čiju je čast podignuta i mjesna crkva
Kalinovača – ime se povezuje s riječima kal, kalina – blato, vlažno mjesto
Kaluđerovac - dobio je ime po Kaluđeru koji je bio mjesni redovnik (pustinjak) te je svoje vrijeme provodio u špilji iznad jezera (špilja Šupljara )
Kaniža – ime se izvodi iz osobitosti tla na kojemu se naselje nalazi, a koje karakterizira prevlast podzemnih voda te znači podvodno tlo; drugo značenje je da je riječ "kaniža" izvedena od romanske riječi za biljku trstiku
Karlobag - Karlobag se u rimsko doba zvao Vegium a kasnije je zbog sličnosti s mjestom Pag pretvoren u Bag; "Karlo" u imenu dolazi od nadvojvode Karla koji ga je obnovio 1579. godine
Klanac – ime naselja dovodi se u vezu s geografskim smještajem Klanca uz kanjon rijeke Like, kao dubok i duguljast usjek strmih strana među brdima
Kosinj – neki smatraju da dolazi od romanske riječi cassinia, što je bio naziv za “seoce, zaselak“
Korenica – prije zvana Titova Korenica, neki kažu kaže da je ime dobila po doseljenicima iz Korjenića u Hercegovini no samo ime se može izvesti od ekavskog oblika riječi “korijen“
Lički Čitluk – ime Čitluk se izvodi iz turske riječi koja označava seoski posjed, zaselak na spahijskom imanju u doba Osmanskog carstva
Lički Novi – nekad je imao status grada o čemu svjedoči i nekadašnje ime Novigrad (latinski Novum castrum) pa od toga dolazi i pridjev Novi
Lički Osik – do 1890. Lički Osik se zvao samo Osik a ime naselja dovodi u vezu s riječi koja znači "prostor u sasječenoj šumi"
Lički Ribnik – ime naselja moguće je izvesti iz imenice riba te se postanak imena Ribnik vezuje uz vodu
Ličko Lešće – pridjev Lešće se izveo od ekavskog oblika za biljku lijesku (leska)
Mala Plana – riječ plana označava ravninu, ravnicu, površinu a u drugom značenju označava i "pasište“ po Velebitu upućujući time na stočarsku djelatnost njezinih nekadašnjih stanovnika
Medak – ime potječe iz riječi med; mjesto gdje ima puno meda
Mogorić – prema utvrdi u mjestu koju su izgradili Mogorovići, staro hrvatsko pleme
Mušaluk – staro ime naselja "Supetar" – Turci su promijenili u Mušaluk jer turska riječ "muša" označava zemlju za ispašu to jest, pašnjak a također riječ "muša" znači i općinska zemlja
Ostrvica – ime naselja dovodi se u vezu s pridjevom oštar koji je dodanim sufiksom -ica postao Ostrvica
Oteš – potiče od muškog imena Hoteš iz srednjeg vijeka, koje je nosio osnivač naselja
Otočac- riječ "otočac" znači mali otočić, jer se Otočac u prošlosti nalazio na prirodnom otočiću usred proširenja rijeke Gacke
Perušić – smatra se da ime dolazi iz prezimena braće koja su osnovala grad, Dominika i Gašpara Perušića, plemićke obitelji koja dolazi iz Zagore
Ramljane – jedna teorija smatra da ime dolazi od stanovništva koje se u ovaj kraj doselilo iz okoline Rame u Bosni i Hercegovini a druga da je ime nastalo od naziva plemena koje se zvalo Ramljani
Rastoka – riječ Rastok postoji još kod cara Konstantina a ime ovog ličkog naselja veže se uz vodu, vodeni tok, odnosno tok koji se rastače, što se veže na brojne izvore koji tamo izviru ispod Velebita, a utječu u Otešicu
Rizvanuša – ovo naselje ime je dobilo po Rizvan begu Senkoviću koji je vladao tim dijelom Like u doba Turaka
Senj – ime potječe od rimskog naziva Senia koji je označavao grad i luku
Smiljan – ime Smiljana ima razna objašnjenja: prvo i najvjerojatnije je da dolazi od smilja, cvijeća koje je tu nekada raslo; druga legenda kaže da je dobilo je ime po lijepoj djevojci Smiljani koja je tamo nekada živjela, a treća da je ime je dobilo po poznatom narodnom junaku i harambaši Iliji Smiljaniću
Široka Kula – riječ kula dolazi iz turskog jezika a javlja se od 14. stoljeća i predstavlja uzdignutu čvrstu građevinu, dok se riječ "Široka" veže uz širinu polja na kojem je Kula smještena
Vaganac – u prošlosti zvan Gvoznice, ime naselja dolazi od riječi vagan koja označava posudu ili zdjelu od drva za držanje hrane, a vagan je i mjera za žito
Žabica – dolazi od praslavenske riječi žaba te se veže uz vodu
Izvori:
V. Grahovac-Pražić, S. Vrcić-Mataija, Ojkonimi gospićkoga područja, FOC 19, 2010, 81–96
P. Šimunović, Lička toponomastička stratigrafija, FOC 19, 2010, 223–246
Najbolje iz Like