ECOFOODCYCLE TJEDAN: Inovacije, domišljatost i svijest o potencijalima kružne ekonomije na konkretnim primjerima iz Ličko-senjske županije
Najbolje iz Like / 19. Lipanj 2026.
Kružna proizvodnja, održivo ugostiteljstv i suradnja kao ključni elementi razvoja održivih lokalnih zajednica bili su u fokusu prekograničnog dioničkog sastanka u sklopu ECOFOODCYCLE tjedna. Pod radnim nazivom From production innovation to kitchen circularity and joint action, okupljeni projektni dionici su imali priliku upoznati primjere dobre prakse koji uspješno povezuju inovacije, održivost i poduzetništvo. Kroz terenske posjete upoznali su različite modele poslovanja koji vrijednost stvaraju iz lokalnih resursa, znanja i međusektorske suradnje.
Domaćini su ih ugostili u svojim pogonima i domaćinstvima i s njima podijelili iskustva o razvoju poslovanja, izazovima s kojima se susreću te koristima koje donosi primjena kružnih načela. Poseban naglasak stavljen je na učinkovito korištenje resursa, smanjenje otpada i stvaranje dodatne vrijednosti kroz inovativne pristupe proizvodnji i preradi. Sudionici su iz prve ruke mogli vidjeti kako se održivost može uspješno integrirati u različite gospodarske djelatnosti – od proizvodnje i poljoprivrede do ugostiteljstva i turizma. Priznanja i nagrade, od kojih su mnoge međunarodne, dodatno potvrđuju kvalitetu njihova rada.
Od trećerazredne otpadne vune – do vrhunskog proizvoda za proizvodnju eko-hrane
Prednjači u tome inspirativna Splićanka Dragica Jerkov, koju je “dosada” tijekom pandemije prije više od šest godina potaknula da realizira poslovnu ideju – od trećerazredne vune ovce pasmine plamenka, koja završava isključivo kao otpad, a koje se u Hrvatskoj godišnje nastane 1300 tona (u svijetu i više od milijun!), ona proizvodi dva (pokazuje praksa) hit proizvoda: peletirano gnojivo te repelent za puževe golaće. Isključivo prirodno, bez umjetnih dodataka – moto je kojim se vodi u multidisciplinarnom pristupu poslovanju, a koje je preraslo u tvorničku proizvodnju prije nepune tri godine. Ne treba ni reći da je ovakav u svijetu jedinstven proizvod donio svojoj inovatorici i njezinoj obitelji – pregršt nagrada, od Bankoka i Kine, preko sajma inovacija u Ženevi, jedne od najvažnijih iz Saudijske Arabije, potom Tajvana, instituta za tehnologiju u Njemačkoj, SAD-a (prepoznati su u tzv. silicijskoj dolini), Poljske, do priznanja dekana Business School of London i brojnih drugih.
Proaktivna i neumorna po pitanju energije i ideja, od kojih većinu i realizira, posebno je ponosna što u njihovom proizvodnom pogonu rade strojevi patentirani upravo za njihovu tvornicu.
U pogon pristigla sirova vuna – koja je i prije toga zadovolila sve propisane sigurnosne procedure – prvo ulazi u češljalicu s tisuću zubaca, potom ide u sterilizator jedinstven u svijetu (koji je najvažniji u ciklusu, jer čak tonu sirovine dnevno izlaže temperaturi od 133 stupnjeva Celzijusa pa vunu u potpunosti lišava svih patogena i budući proizvod čini 100% epidemiološki sigurnim), a na koncu u jednu od dvije sjeckalice - jednu koja od vune pravi pelete (od čiste vune, s čak 12% dušika, bez fosfora i 5% kalija - te ili drugu iz koje izlazi repelent istog sastava. Upravo s obzirom na sastav, kada dospiju u zemlju, na sebe vežu mnogo vode, a u tlu ostaju 95 godina, obavljajući istu zadaću. Znanstveno je dokazano da nakon samo pet godina oporavljaju i ozdravljuju tlo, a činjenica da zadržavaju ugljik i ne ispuštaju ga u atmosferu, pa se on ne veže za kisik – ne nastaje ni ugljični dioksid.
Najprodavaniji je repelent, kaže poduzetnica Dragica iz Otočca, koji nakon primjene postaje i malč i ne dopušta korovu da raste gdje ne treba. Oba proizvoda zadovoljavaju visoke standarde EU, no nije to, kao ni profit, ono što Dragicu pokreće i motivira, nego snažan društveni utjecaj i jačanje lokalne zajednice i činjenica da je priča krenula iz po mnogočemu marginalizirane Like i da su priče poput ove pokretači promjena.
Inovacije iz Like prelaze granice
Ne bi li cijela priča dobila još veći značaj, poslužila drugima kao poticaj i ostala budućim naraštajima u nasljeđe, predstoji im usklađivanje brojnih zakona, no volje ne nedostaje. Kao što ne nedostaje ni zahtjeva iz raznih dijelova svijeta da poslovni model i proizvod “preslikaju” i drugdje, no Dragica Jerkov do daljnjega ostaju – u Lici i Hrvatskoj!
Ono što će vrlo brzo prijeći granicu Lijepe Naše strojevi su, koji će se pod njenim brendom proizvoditi u Travniku (BiH).
Da bi ovaj izniman proizvod bio ovako uspješan, bilo je nužno gledati izvan kutije – a to znači uključiti stručnjake, poslušati savjet, biti prilagodljiv, ustajati prije svitanja, ne gledati na radno vrijeme. I zato je ova priča iz male Like i još manjeg grada izrasla u svjetsku priču.
Uspješan model kružnog upravljanja kuhinjom iz Vrela Koreničkog
Još uvijek svjetske razmjere nije dostigla, što ne znači da ne će – još jedna obiteljska priča, ovaj puta ugostiteljska, a dolazi iz malog mjesta Vrelo Koreničko, nedaleko Plitvičkih Jezera. Već treći naraštaj obitelji zaslužan je što je priča o bistrou/pansionu smještenom u podnožju impozantnoga brda Mrsinj, na granici šume i velikih pašnjaka postala prava gastro senzacija. Prije 22 je godine priča zaživjela zahvaljujući strastvenom lovcu, sakupljaču bilja i beraču gljiva Branku i njegovoj supruzi Sonji Sokač. Danas posao uspješno vodi njihov zet Dario Pap s obitelji.
Kružno upravljanje kuhinjom i krilatica - Ništa se ne baca! - a to znači planiranje jelovnika, nabave pa i to da je svako jelo = lekcija, mladog Karla naučili su i roditelji, ali i djed i baka. Sve ima svoje mjesto na tanjuru, cijela namirnica, bilo da je u pitanju povrće, voće ili meso. Lokalno i sezonski – ključni su termini u ovakvom modelu, a to znači kratak lanac nabave, poznati (lokalni) dobavljači i jelovnik koji prati sve što je već tu – svaki list, korijen, kost, masnoća = sve se iskorištava, ništa nije otpad.
Načelo upcycling znači da se jelovnik mijenja i prilagođava sezonski dostupnim namirnicama u lokalnoj zajednici. Manji meni donosi bolji proizvod, posebice ako iza njega stoji dugoročno održiva strategija – nothing wasted dish – osvijestila je marljiva obitelj ponosna na svoju priču koja ih povezuje s prirodom i jača njihovu zajednicu od čega u konačnici i oni imaju koristi.
I Prvan Selo na karti održivog upravljanja poljoprivredno-turističkim gospodarstvom
Još jedna uspješna priča ukorijenjena u lokalnu zajednicu stiže iz Prvan Sela, tek nekoliko minuta vožnje udaljenog od Gospića, gdje obitelj Vlainić više od stoljeća priča svoju priču. Rođen prije 145 godina, pradjed 67-godišnjeg Drage Vlainića zasadio je prvu voćku na obiteljskom poljoprivrednom imanju koje se danas prostire na 10 hektara. Kao mladića, život ga je odveo i preko “velike bare”, otkud se s nagradama vratio u rodno selo davne 1929. I od tada s koljena na koljeno prenosi se znanje. Sada je vlasnik OPG-a mladi Ivan, pripadnik petog naraštaja, koji se iz Zagreba u Liku vratio prije 12 godina. Još uvijek mu je velika i važna podrška u poslu otac Drago, koji je projektne partnere ponosno proveo imanjem, objasnio poslovanje, a na kraju i ugostio u kušaonici, koja se nalazi u 102 godine starom kamenom objektu. Upravo kušaonice rakije rijetkost su u Hrvatskoj, pa i to cijene i unaprjeđuju.
Unaprjeđenje proizvodnje u suradnji s Razvojnim centrom Ličko-senjske županije
Primarno poljoprivrednici, bave se voćarstvom, preradom, ugostiteljstvom, turizmom i proizvodnjom voćnih rakija i likera – takav im je model osigurao zatvoren krug, s nula otpada. Još će to bolje izgledati, napominje gosp. Vlainić, kada i struju za strojeve budu proizvodili uz pomoć solarne elektrane koju planiraju postaviti.
Nagrađivani voćari znaju da treba potrošnju energije i resursa svesti na minimum. S vodom su već postigli mnogo, iskorištavajući prirodne zakonitosti tople i hladne vode, ovisno o fazi proizvodnog procesa. Kom koji ne iskoriste za rakiju, završava kao gnojivo u voćnjaku. Kako im je šljiva najvećim dijelom temelj tog dijela poslovanja, mnogo je otpada u vidu koštica, no zahvaljujući projektima u RC-u i tamošnjim postrojenjima za daljnju obradu – od sadržaja koštice dobiju visokokvalitetno ulje, koje završi kao sirovina u kozmetičkoj industriji, a od koštice nastaju peleti za grijanje ili izolacijski materijal. Zanimljivo je da čak trećinu ploda čini koštica, ali i da je litra ulja skuplja od litre rakije. I to je još jedan krak priče o održivoj i kružnoj proizvodnji. U RC-u koriste usluge sušenja šljive.
Velika potražnja – dokaz isplativosti razmišljanja o održivosti
I obitelj Vlainić pokreće ideja da je bitno izdvojiti se, proces učiniti održivim, a proizvod kvalitetnim i 100% prirodnim pa njihove rakije i likeri ne sadrže nimalo dodanog šećera, samo ono što voće u sebi sadržava. Potražnja je veća od onoga što mogu isporučiti – a svakako među strancima hit je liker od maline, a rakija od suhih šljiva iznimno cijenjena. Ni njima nagrade i priznanja nisu nepoznanica. Iako svjesni da to nije najvažnije, svakako je poticaj i potvrda uspješnosti poslovanja i dobro odabranog puta – ne povećavati opseg poslovanja nauštrb kvalitete.
Inspirativan dan zaključen je prekograničnim okruglim stolom, prigodno organiziranim u postrojenju za destilaciju. Partneri koji su sudjelovali u sastanku, ali i oni koji su se uključili virtualno imali su prilike razmjeniti iskustva o viđenom, usporediti neke zajedničke izazove u procesu sprječavanja nastanka, ali i iskorištavanja otpada od hrane, razmisliti o prilikama za replikaciju viđenih uspješnih praksi u svojim sredinama, sljedećim koracima i mogućim budućim suradničkim aktivnostima.
Značajni potencijal za buduće projektne cikluse
“Moram se pohvaliti da smo nedavno uspješno predstavili projekt ECOFOODCLE resornom talijanskom ministarstvu iz kojeg nam je stigla povratna informacija da su pilot akcije provedene u sklopu projekta izazvale posebno zanimanje, te da će se u budućim strateškim okvirima otvoriti mogućnost daljnjeg razvoja takvih i sličnih aktivnosti, gdje vidim priliku za nastavak suradnje i kroz neke buduće projektne cikluse”, zaključila je pozitivnom vijesti hibridni okrugli stol predstavnica talijanskog partnera ECAM Ricert, Maria Vanceo.
Galerija slika - kliknite na sliku za povećanje
