Città Sant'Angelo, 9. rujna 2026. – U vinariji Rosarubra ZEN u Città Sant'Angelu kraj Pescare održana je završna konferencija projekta ECOFOODCYCLE, kojom je zaokružen dvoipolgodišnji rad talijansko-hrvatskog partnerstva usmjeren na razvoj održivijih prehrambenih sustava, bolje iskorištavanje sekundarnih sirovina te primjenu načela kružnog gospodarstva na području Jadrana.
Domaćin konferencije CNA Abruzzo okupio je projektne partnere, poduzetnike, predstavnike javnih institucija i organizacija civilnog društva s obje strane Jadrana. Konferenciju su otvorili regionalni predsjednik CNA Abruzzo Bernardo Sofia i regionalni direktor Silvio Calice, dok se sudionicima virtualno pridružio i Marin Miletić iz Zajedničkog tajništva Programa prekogranične suradnje Interreg Italija–Hrvatska.
„Slika onoga što Program želi postići“
Govoreći o značaju projekta, Marin Miletić istaknuo je kako ECOFOODCYCLE predstavlja upravo ono čemu Program teži – zajedničko prekogranično djelovanje usmjereno na poboljšanje kvalitete života, uz povezivanje tema okoliša i hrane koje se u praksi rijetko promatraju kao dio istoga sustava.
Poseban naglasak stavljen je na razdoblje nakon završetka projekta, odnosno na kapitalizaciju, prenosivost i daljnje korištenje ostvarenih rezultata.
U ime vodećeg partnera sudionike je pozdravio Andrija Brkljačić, ravnatelj Javne ustanove Razvojna agencija Ličko-senjske županije – LIRA. Podsjetio je kako je zahvaljujući projektu u Gospiću uspostavljen i opremljen Zero Waste Innovation Lab, koji lokalnim proizvođačima i malim poduzetnicima otvara nove mogućnosti u preradi i razvoju proizvoda s dodanom vrijednošću.
Laboratorij je opremljen liofilizatorom, prešom za ulje, mlinom i peletarom, a omogućuje testiranje različitih načina valorizacije sekundarnih sirovina i nusproizvoda iz poljoprivrede i prerade hrane. Brkljačić je naglasio kako uspostavljeni kapaciteti nisu završetak aktivnosti, već temelj za nove projekte, suradnje i daljnji razvoj u godinama koje dolaze.
Ciljevi projekta višestruko premašeni
Aktivnosti i ostvarene rezultate projekta predstavila je Marina Rukavina, voditeljica projekta u LIRA-i.
Prema podacima predstavljenima na konferenciji, planirane ciljane vrijednosti dosega dionika višestruko su premašene. Kod malih i srednjih poduzeća, uključujući proizvođače hrane, restorane, ugostitelje i trgovce, bilo je planirano uključivanje 50 subjekata, dok ih je projekt dosegnuo nekoliko puta više.
Umjesto planiranih 5.000 građana i potrošača, projektne aktivnosti dosegnule su više od 28.000 ljudi. U projekt je uključeno 27 jedinica lokalne javne vlasti, u odnosu na planiranih 20, te 37 interesnih skupina i udruga, umjesto planiranih 10. Cilj uključivanja 15 obrazovnih ustanova i centara za obuku ostvaren je u cijelosti.
Iza tih rezultata stoji dvadesetak događanja, tri kanala na društvenim mrežama, osam didaktičkih videa, četiri javne rasprave u formatu ECOFOODCYCLE Talks, prekogranični hakaton te brojni formalni i neformalni sastanci.
Pritom je naglašeno kako brojke nisu same sebi svrha. Jedan od ključnih rezultata projekta je prijenos znanja u praksu, pa više od stotinu polaznika edukacija danas primjenjuje stečena znanja o pravilnom rukovanju hranom, konzerviranju, kompostiranju te boljem korištenju raspoloživih resursa.
Pilot-akcije: od školske kuhinje do umjetne inteligencije u trgovini
Među osam pilot-akcija provedenih na obje strane Jadrana na konferenciji su predstavljeni neki od ključnih primjera primjene projektnih rješenja u praksi.
U Karlovcu je uređaj za obradu ostataka hrane ugrađen u profesionalnu kuhinju Trgovačko-ugostiteljske škole i testiran u stvarnim radnim uvjetima. Oko 20 kilograma organskog materijala nakon obrade svedeno je na približno 1,5 kilogram, što predstavlja smanjenje mase od 92,5 posto.
Pilot-aktivnost obuhvatila je 181 dionika te pokazala dvostruku vrijednost primijenjenog rješenja – kao tehnološkog alata, ali i kao praktičnog edukativnog modela za buduće ugostiteljske djelatnike, koji kroz rad mogu neposredno pratiti količine nastalih ostataka i učinke njihove obrade.
U Foggii je Sveučilište u Foggii razvilo pilot iSMART Box. Proizvodi u supermarketima kojima se približavao rok trajanja slagani su u tematske „pametne kutije“, dok su kupci putem QR koda dobivali prijedloge recepata generirane uz pomoć umjetne inteligencije.
Na taj se način odgovorilo na problem percepcije da su proizvodi kojima se približava rok trajanja manje vrijedni. Pilot je ostvario oporavak više od 93 posto zaliha i izbjegao gubitke od oko 4.000 eura. Analiza 142 potrošačke ankete pokazala je kako model najbolje prihvaća mlađa publika, privučena praktičnim pakiranjem i održivom porukom.
U Gospiću je LIRA, zajedno s Razvojnim centrom Ličko-senjske županije, uspostavila ECOFOODCYCLE Zero Waste Innovation Lab, usmjeren na valorizaciju sekundarnih sirovina i nusproizvoda iz poljoprivrede i prerade hrane.
Laboratorij je opremljen liofilizatorom, prešom za ulje, mlinom i peletarom, čime je omogućeno testiranje različitih načina daljnje prerade materijala koji nastaju u lokalnoj poljoprivredi i proizvodnji. Koštice, komina, trop, ali i viškovi sezonske proizvodnje tako se mogu sušiti, prešati, mljeti ili peletirati te koristiti kao osnova za razvoj novih proizvoda s dodanom vrijednošću.
Uz navedeno, u Padovi su školarci sudjelovali u praktičnim radionicama kuhanja usmjerenima na odgovornije korištenje namirnica, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci proveo je zajednički program obuke i hakaton, dok je CNA Abruzzo testirala „zeleni protokol“ na filmskom setu, uključujući standardizaciju porcija i svakodnevno praćenje ostataka.
Platforma ostaje dostupna, mreža nastavlja djelovati
Pregled glavnih projektnih outputa i mogućnosti njihove daljnje nadogradnje predstavila je Maria Valentina Vanceo iz partnerske organizacije ECAMRICERT.
Jedno od ključnih nasljeđa projekta je interaktivna digitalna platforma ecofoodcycle.eu, koja ostaje javno dostupna i nakon završetka provedbe projekta.
Platforma obuhvaća kartu inicijativa, kalkulator ušteda hrane i ugljičnog otiska, alate za planiranje namijenjene ugostiteljima, smjernice za provedbu audita te metodologiju procjene životnog ciklusa – LCA, primjenjivu za mala i srednja poduzeća, javna tijela i istraživače.
Drugi važan rezultat je Jadranska mreža organizacija povezanih memorandumom o razumijevanju, čiji članovi nastavljaju međusobnu suradnju i nakon završetka projekta.
Razvijen je i niz prenosivih alata i materijala – vodič za audit, inspirativni vodič, model uključivanja dionika, sektorske smjernice, priručnik za provedbu hakatona, prekogranična strategija, edukativni materijali, didaktički video sadržaji te kuharica.
