Jučer, 26. listopada, u Pećinskom parku Grabovača održana je terenska nastava za učenike Osnovne škole Antuna Mihanovića i Osnovne škole Petra Preradovića iz Zagreba. U istraživanju krškog krajolika i podzemlja špilje Samograd sudjelovala su 32 učenika, uz vodstvo četvero učitelja.
Riječ je o oglednoj terenskoj nastavi u okviru razvoja novih pristupa oblikovanju edukativnih sadržaja u zaštićenim područjima i njihovu uključivanju u školske kurikulume.
Posebno je važno istaknuti da ovakav oblik edukativnog turizma, usko povezan s geoturizmom kao jednim od važnih oblika turizma 21. stoljeća, može pridonijeti povećanju interesa za posjete Parku tijekom cijele godine. To se osobito odnosi na školske skupine, čije se obrazovne aktivnosti velikim dijelom odvijaju izvan glavne turističke sezone.
Zaštićena područja prepoznajemo kao izvrsne učionice suvremenog obrazovanja, u kojima učenici mogu neposredno istraživati prirodne procese, povezivati znanja iz različitih nastavnih predmeta i razvijati znanstveni način razmišljanja.
Radionice su vodile nastavnice fizike, geografije, biologije i kemije, a njihovim je povezivanjem pokazano kako se složeni prirodni procesi u kršu mogu razumjeti iz različitih, međusobno povezanih perspektiva.
Učenici su istraživali kako voda otapa vapnenac i oblikuje krški reljef, a zatim u podzemlju, taloženjem kalcita, stvara stalaktite, stalagmite i druge špiljske ukrase. Kemijskim pokusima upoznavali su svojstva vapnenca, dok su fizikalnim mjerenjima proučavali učestalost kapanja vode, temperaturu i vlažnost špiljskog zraka te razmatrali čimbenike koji utječu na rast siga. Geografskim istraživanjem, uz pomoć karata i kompasa, upoznavali su površinske i podzemne krške oblike, a biološkim promatranjima istraživali prilagodbe živih organizama na život u uvjetima oskudice vode na površini te potpunog mraka u podzemlju.
Posebna vrijednost ovakvog pristupa jest u tome što učenici ne usvajaju samo pojedinačne činjenice, nego otkrivaju povezanost vode, stijena, živoga svijeta i fizikalnih uvjeta u jedinstvenom krškom sustavu. Pritom postavljaju hipoteze, provode mjerenja, bilježe opažanja, analiziraju rezultate i oblikuju vlastite zaključke. Istodobno razvijaju svijest o osjetljivosti krškog podzemlja i važnosti očuvanja prirodne i geološke baštine.
Ovaj se pilot-projekt nadovezuje na projekt „Znanstveno obrazovanje od rane dobi“, koji se provodi u suradnji Pećinskog parka Grabovača, učitelja osnovnih škola i nastavnika Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Ovakvom suradnjom obrazovnih ustanova, znanstvene zajednice i upravljača zaštićenih područja otvaraju se mogućnosti za razvoj novih obrazovnih programa koji prirodnu baštinu pretvaraju u prostor aktivnog učenja, istraživanja i otkrivanja. Pećinski park Grabovača tako, uz svoju prirodnu i turističku vrijednost, dobiva priliku dodatno razvijati ulogu mjesta na kojem se školsko znanje povezuje s neposrednim iskustvom prirode.
.jpeg)
