U vremenu kada se većina sadržaja seli na digitalne platforme, KUBS Baštinica iz Otočca odlučuje se za nešto naizgled nepopularno – tiskani godišnjak na 400 stranica. Drugi broj godišnjaka za kulturu, književnost, umjetnost i znanost „Litterra Gacka” predstavljen je na šestoj istoimenoj književnoj manifestaciji, održanoj u petak, 6. studenoga, u maloj dvorani Gackog pučkog otvorenog učilišta Otočac. Večer je okupila autore različitih generacija, povezujući književnost, pjesništvo, likovnu umjetnost i glazbu.
Izdati danas tiskanu publikaciju takvog opsega zahtijeva jasnu uredničku zamisao, okupljanje autora, odabir sadržaja, osiguravanje sredstava i ozbiljan rad do posljednje stranice. Godišnjak Litterra Gacka na svojih 400 stranica donosi 330 fotografija te brojne književne, pjesničke, znanstvene i publicističke priloge. Odluka da se takvi sadržaji okupe među koricama govori o izdavačkoj namjeri, ozbiljnosti pristupa i želji da ono što nastaje u određenom vremenu i prostoru dobije trajniji zapis.
Da se ne radi isključivo o književnoj publikaciji, otkriva već njezin predgovor. Na stranicama godišnjaka nalaze se teme iz povijesti Otočca i Gacke, prikazi kulturne i prirodne baštine, zapisi o ljudima i događajima te suvremena pitanja ekologije, društva i znanosti. Od Otočke pukovnije, kamenog mosta i Švice do rijeke Gacke i njezine zaštite, sadržaji povezuju prošlost s pitanjima današnjice. Nova rubrika Litterra Gacka Memoriae donosi sjećanja najstarijih sugrađana, čuvajući i onaj dio povijesti koji najčešće ostaje nezapisan.
O godišnjaku su, svaka iz svoje perspektive, govorile dr. sc. Jasminka Brala Mudrovčić i prof. Kristina Varda.
Brala Mudrovčić istaknula je raznovrsnost sadržaja, od književnih i pjesničkih tekstova do znanstvenih radova i popularnoznanstvenih prikaza, naglasivši kako gotovo svaki čitatelj može pronaći nešto što odgovara njegovim interesima.
Kristina Varda otvorila je pitanje odnosa digitalnog i analognog, pozivajući se na misao Korada Korlevića da je naša budućnost zapravo analogna. Naizgled proturječna misao u ovom slučaju dobiva konkretno značenje. U vremenu u kojem je objavljivanje dostupnije nego ikada, tiskani godišnjak traži dodatno vrijeme, sredstva i odgovornost prema sadržaju. Upravo taj izbor govori o uredničkom stavu i odnosu prema vrijednosti zapisane riječi.
Glavna urednica godišnjaka, predsjednica Udruge, prof. Manja Kostelac-Gomerčić, publici je približila pojedinosti njegova nastanka, dok su sami sadržaji prepušteni čitateljima. Zanimanje publike pokazalo se odmah nakon predstavljanja, kada su primjerci godišnjaka brzo razgrabljeni.
Likovno oblikovanje naslovnice potpisuje umjetnica Irena Banić, čija Japodka, čuvarica vatre, povezuje suvremeni likovni izraz s povijesnom i kulturnom baštinom Gacke doline. O njezinu stvaralaštvu u godišnjaku piše povjesničarka umjetnosti Marija Uzelac, donoseći stručnu analizu i kritički osvrt na njezin rad. I sama autorica u svojem je osvrtu na manifestaciju istaknula koliko joj znači što je djelo nastalo iz osobne potrebe za stvaranjem postalo dio šire zajedničke priče. Upravo se u tom susretu likovne umjetnosti, književnosti i znanosti prepoznaje širina sadržaja koji godišnjak okuplja.
Uz glavnu urednicu, uredništvo čine prof. Margerita Kranjčević Koričić, Marija Uzelac, Ivanka Đelilović, Goran Jurković i Milan Krznarić.
Tisak godišnjaka sufinancirali su Ličko-senjska županija te brojni gospodarski subjekti i obrtnici: Fema, Most, Geo-horizont, Plasinia, Matasić grupa, Tinela parts, Majsić, Poklon galerija Danijela, Monajo, suvenirnica Zera, Šantić i drugi.
Pjesnički natječaj i novi autorski glasovi
Drugi dio manifestacije bio je posvećen predstavljanju nagrađenih pjesama prvog pjesničkog natječaja Litterra Gacka. Izbor je obrazložila predsjednica prosudbenog povjerenstva, kustosica Muzeja Gacke Snježana Bogdanić, mag. litt. comp.
Prvu nagradu osvojila je Božena Matijević iz Zagreba za pjesmu „Zvizdan“, druga nagrada pripala je Marini Majnarić iz Otočca za pjesmu „Putić“, napisanu na čakavskom govoru, dok je treće mjesto osvojio Goran Jurković s pjesmom „Odlazak u suton“.
Posebna priznanja dodijeljena su mladim autoricama Tari Šupica, Magdaleni Marković, Dolores Krema i Bernardi Zoričić.
Sudjelovanje mladih autora daje natječaju dodatnu vrijednost. Njihovi stihovi dolaze pred publiku, dobivaju priliku za vrednovanje i susreću se s radovima iskusnijih pjesnika. Takvi susreti otvaraju prostor novim književnim glasovima i njihovu daljnjem stvaralaštvu.
U stalnoj festivalskoj rubrici posvećenoj jednom likovnom djelu predstavljena je i slika „Prosvjed“ međunarodno priznate slikarice Marije Hećimović. Riječ je o florističkoj apstrakciji s motivima živih i prelomljenih cvjetova. Djelo svojim naslovom i likovnim izrazom otvara pitanje odnosa čovjeka prema prirodi.
„Prijeđi sav u zvijezde“ – susret pjesničkih generacija
Završni dio književne večeri pripao je šestom pjesničkom mini maratonu „Prijeđi sav u zvijezde“, naslovljenom prema stihu Antuna Branka Šimića.
Pjesničkom programu prethodio je glazbeni nastup Nevena Vojića Neše, koji je vlastitom skladbom i njezinom izvedbom otvorio završni dio manifestacije.
Nakon njegova nastupa pred publikom su svoje stihove govorili Jelena Benčić, Goran Jurković, Nada Rogić, Berislav Kostelac, Kristina Varda i Božena Matijević.
Pridružile su im se i mlade autorice Magdalena Marković, Tara Šupica i Isabel Krema, čiji su nastupi privukli posebnu pozornost publike.
Različite generacije, pjesnička iskustva i načini izražavanja dali su završnom dijelu večeri poseban ritam. Bilo je smijeha, emocija i snažnih interpretacija, a pljesak publike pratio je gotovo svaki nastup. Posebno su se istaknule mlade pjesnikinje, čiji su stihovi pokazali svježinu izraza i stvaralački potencijal koji zaslužuje daljnju pozornost.
Šesta Litterra Gacka tako je u nekoliko sati povezala izdavaštvo, pjesništvo, likovnu umjetnost i glazbu, a iza nje ostaju nagrađeni stihovi, nova autorska poznanstva i drugi broj godišnjaka.
Uredničku namjeru ovog izdanja posebno otkriva poziv čitateljima da u budućim brojevima i sami postanu autori. Time godišnjak ostaje otvoren novim temama, iskustvima i pogledima, ali i ljudima čije priče možda još nisu dobile priliku biti zapisane.
Ono što danas nazivamo kulturnom baštinom nekada je bilo nečija sadašnjost, misao, rukopis, istraživanje ili pokušaj. Nitko tada nije mogao znati što će od svega toga nadživjeti svoje vrijeme. Zato je smisao ovakvog godišnjaka mnogo širi od čuvanja prošlosti. On otvara prostor novim spoznajama, drukčijim pogledima, stvaralaštvu i ljudima čija riječ tek treba doprijeti do javnosti. Jer vrijednost ne nastaje tek onda kada je netko prepozna. Ona može postojati godinama, neprimijećena, i nestati zajedno s onima koji su je nosili.
Pokretač i organizator književnog festivala Litterra Gacka je KUBS Baštinica.
Fotografije: J. Benčić i K. Varda
