240 godina od rođenja Josipa Kajetana Knežića – graditelja koji je ukrotio Velebit
Najbolje iz Like / 23. Veljača 2026.
Foto: Hrvoje Jurković
Ove godine obilježava se 240 godina od rođenja Josipa Kajetana Knežića (Petrinja, 1786. – Senj, 1848.), znamenitog graditelja velebitskih cesta i graničarskog časnika čije su vizije i danas doslovno ucrtane u krajolik Velebita.
Knežić je još kao mladić pokazivao iznimnu bistrinu uma i talent za tehničke znanosti. Odlično je poznavao francuski i talijanski jezik, a posebno se isticao znanjem matematike, geometrije i građevinarstva. Upravo su mu te vještine omogućile brz napredak u vojnoj službi, ali i otvorile vrata velikim infrastrukturnim pothvatima koji su obilježili hrvatski prostor 19. stoljeća.
Ceste koje su povezale primorje i unutrašnjost
Ime Josipa Kajetana Knežića trajno je povezano s gradnjom i rekonstrukcijom ključnih prometnica preko Velebita – planine koja je stoljećima predstavljala prirodnu barijeru između kontinenta i mora.
Među najpoznatijim cestama koje je gradio ili obnavljao nalaze se:
- Majstorska cesta (Obrovac – Sveti Rok)
- Karlobaška cesta (Gospić – Karlobag)
- Jozefinska cesta (Karlovac – Senj)
Ove prometnice i danas su u uporabi, svjedočeći o iznimnoj kvaliteti gradnje i promišljenosti njihovih trasa. U vrijeme kada su građevinski zahvati u planinskim područjima bili iznimno zahtjevni, Knežić je uspijevao spojiti funkcionalnost, sigurnost i trajnost – često u vrlo surovim prirodnim uvjetima Velebita.
Odlikovan za gradnju planinskih cesta
Za svoj izniman rad na izgradnji planinskih prometnica, car Ferdinand I. odlikovao je Knežića 1843. godine Viteškim križem Reda sv. Leopolda. To priznanje bilo je potvrda važnosti njegovog doprinosa razvoju prometne infrastrukture Monarhije, ali i potvrda njegove stručnosti i predanosti.
Knežić se pritom nije zaustavio samo na cestogradnji. Bavio se i prvim željezničkim studijama u Hrvatskoj, u vrijeme kada su željeznice u Europi tek bile u povojima. Time se svrstao među pionire prometnog planiranja na ovim prostorima.
Mostovi i graditeljski zahvati u Senju
Osim cesta, istaknuo se i u mostogradnji. Sudjelovao je u nadogradnji mosta u Tounju te u izgradnji velikog kamenog svođenog mosta na izlazu iz Senjske drage – impresivnih objekata koji su dodatno učvrstili njegovu reputaciju vrhunskog inženjera.
Svoje posljednje godine života proveo je u Senju, gdje je bio zaokupljen nizom važnih građevinskih projekata: rekonstrukcijom starog vodovoda, obnovom Zettelove fontane na tadašnjoj Cilnici, pregradnjom senjske luke i pristaništa te drugim infrastrukturnim zahvatima značajnima za razvoj grada.
Ovaj izniman čovjek preminuo je 1848. godine u Senju, gdje je i pokopan – u zaseoku Majorija.
Nasljeđe utkano u krajolik Velebita
Danas, 240 godina nakon njegova rođenja, Josip Kajetan Knežić ostaje simbol upornosti, znanja i vizionarstva. Njegove ceste i mostovi nisu samo prometni pravci – oni su dio kulturne i graditeljske baštine Velebita i Hrvatske.
Putujući velebitskim cestama, prolazimo trasama koje su oblikovane prije gotovo dva stoljeća, ali i dalje služe svojoj svrsi. U njima se ogleda spoj prirode i ljudskog umijeća – trajni podsjetnik na čovjeka koji je svojim radom povezao obalu i zaleđe te ostavio dubok trag u prostoru Parka prirode Velebit i šire.