Snaga ženskog poduzetništva na području Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Osječko-baranjske županije
Marija Ružić / 26. Studeni 2024.
Iako žene čine većinu svjetske populacije, njihova zastupljenost u poduzetništvu i dalje je manja u odnosu na muškarce. Neravnoteža proizlazi iz nepovoljnog socijalnog, ekonomskog i političkog položaja koji žene tradicionalno zauzimaju u mnogim društvima.
Razlike u poslovnom svijetu između muškaraca i žena, duboko su povezane s nejednakim pristupom obrazovanju i stručnom usavršavanju. Nedostatak jednakih prilika utječe na oblikovanje izbora zanimanja, što na mnogim etapama poduzetničkog puta ograničava mogućnosti profesionalnog napredovanja.
Unatoč navedenim izazovima, društvene promjene u posljednjim desetljećima donijele su novu dinamiku odnosa između žena i muškaraca, kako u društvu općenito, tako i u poslovnom svijetu. Žene sve češće preuzimaju vodeće uloge, donose inovacije i kreiraju vlastiti prostor u poduzetništvu, što doprinosi ujednačavanju ravnoteže moći i istovjetnim prilikama za sve.
Poduzetništvo žena na području Hrvatske sve više dobiva na značaju, no u manjim i manje razvijenim sredinama izazovi su daleko izraženiji nego u velikim urbanim središtima. Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka i Osječko-baranjska županija odražavaju stvarnost u kojoj se žene poduzetnice ističu svojim trudom, kreativnošću i inovacijama, unatoč nedostatnoj podršci i specifičnim problemima u lokalnim zajednicama.
Slika 1: Prikaz udjela žena poduzetnica u Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj i Osječko-baranjskoj županiji / Izvor: Autor prema rezultatima istraživanja
Žene poduzetnice čine manji udio ukupnog broja poduzetnika u sve tri županije. Prema podatcima FINA-e 2023. godine u Sisačko-moslavačkoj županiji, žene čine 21,8% od ukupno 2.591 poduzetnika, dok je u Ličko-senjskoj županiji taj udio nešto niži, na razini 21% od ukupno 1.034 poduzetnika. Osječko-baranjska županija, kao veće gospodarsko središte, bilježi najveći broj poduzetnika (6.096), ali udio žena iznosi tek 19,6%.
Slika 2: Zastupljenost žena poduzetnica u gradovima Sisačko-moslavačke županije / Izvor: Autor prema rezultatima istraživanja
Zastupljenost žena poduzetnica u gradovima Sisačko-moslavačke županije varira ovisno o veličini i gospodarskim potencijalima grada. Gradovi poput Siska, kao administrativnog i gospodarskog središta županije, koji ima 945 poduzetnika od čega je 23,2%, odnosno 220 žena poduzetnica i Kutine koja ima 391 poduzetnika, odnosno 97 žena poduzetnica, koje čine 24,8% poduzetništva, pružaju ženama bolje prilike za ulazak u poduzetništvo. Novska bilježi 150 poduzetnika od kojih su 22 žene poduzetnice. Manji gradovi poput Gline, koja ima 18,7% poduzetnica od ukupno 107 poduzetnika i Hrvatske Kostajnice koja ima 27,3% poduzetnica, odnosno 15 poduzetnica od ukupno 55 poduzetnika i dalje zaostaju zbog specifičnih problema poput slabije infrastrukture i smanjene ekonomske aktivnosti.
Slika 3: Zastupljenost žena poduzetnica u gradovima Ličko-senjske županije / Izvor: Autor prema rezultatima istraživanja
Gospić, glavni grad Ličko-senjske županije, ima 249 poduzetnika, od čega je 58 žena poduzetnica koje čine 23,3% poduzetništva, dok s druge strane Novalja, kao glavno turističko odredište ima 291 poduzetnika, od čega je 22,3% (65) žena poduzetnica.
Otočac bilježi 189 poduzetnika od čega je 38 žene (20,1%), dok s druge strane Senj, kao turističko odredište, ima ukupno 113 poduzetnika od čega je 20,4% (23) žene poduzetnice.
Slika 4: Slika 3: Zastupljenost žena poduzetnica u gradovima Osječko-baranjske županije / Izvor: Autor prema rezultatima istraživanja
Osijek, glavni grad Osječko-baranjske županije ima 3.527 poduzetnika od kojih je 19,4%, odnosno 685 žena poduzetnica, dok Đakovo, drugi najveći grad u županiji po broju stanovnika ima 449 poduzetnika od čega je 105 (23,4%) žena poduzetnica. Našice imaju 264 poduzetnika koje čini 51 žena poduzetnica. Gradovi poput Valpova, Belišća, Donjeg Miholjca i Belog Manastira, koji broje između 7.900 i 9.700 stanovnika, također pridonose dinamičnoj poduzetničkoj slici županije. Valpovo tako ima 162 poduzetnika od kojih je 21,6% odnosno 35 žena poduzetnica. Belišće ima registriranih 144 poduzetnika od čega bilježi 31 ženu poduzetnicu. Donji Miholjac ima 157 poduzetnika, od čega su 25 žene (15,9%). Sličnu poduzetničku strukturu ima i Beli Manastir, gdje od 135 poduzetnika, 21,5% odnosno 29 čine žene poduzetnice.
Glavni gradovi prednjače u brojkama, ali i pružaju više prilika za razvoj. Sisak ima 220 poduzetnica, Gospić 58, a Osijek 685. U manjim gradovima, poput Kutine, Novske ili Novalje, udio žena poduzetnica značajno varira, ali često svjedočimo velikoj inovativnosti i prilagodljivosti poduzetnica koje se suočavaju s manjkom resursa.
Izazovi i podrška žena poduzetnica
Poduzetnice u ovim županijama suočavaju se s nizom prepreka. Nedovoljna institucionalna podrška, slabija financijska potpora i manjak edukacijskih programa ključni su izazovi, osobito u Ličko-senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Nedostatak odgovora od župana ovih županija na upite o poticanju ženskog poduzetništva svjedoči o tome koliko je tema marginalizirana.
Na području Sisačko-moslavačke županije, informacije o sustavnoj podršci ženama poduzetnicama gotovo da ne postoje. Lokalni ekonomski izazovi, poput posljedica potresa i slabe infrastrukture, dodatno otežavaju poslovanje poduzetnica u manjim gradovima poput Petrinje, Gline ili Hrvatske Kostajnice. Žene poduzetnice uglavnom se oslanjaju na vlastitu inicijativu i iskustvo kako bi razvile svoja poslovanja, no potencijal za rast je prisutan, osobito u gradovima kao što su Sisak i Kutina.
U Ličko-senjskoj županiji, iako je broj poduzetnica skroman, ključne institucije poput Razvojnog centra u Gospiću pružaju kvalitetnu podršku kroz poslovne usluge, mentorstvo i pristup resursima. Međutim, ruralni karakter županije i manjak potrošačkog tržišta dodatni su izazovi koji ograničavaju rast ženskog poduzetništva.
Poduzetnički inkubator Regan u Novalji značajno doprinosi razvoju poduzetništva. Opremljen suvremenim tehnološkim alatima poput 3D printera i CNC strojeva, inkubator pruža poduzetnicama alate za ulazak u proizvodne industrije, ali i tehničku i mentorsku podršku.
HGK – Županijska komora Otočac je nositelj platforme i organizator jedne od najistaknutijih konferencija za promociju ženskog poduzetništva u Ličko-senjskoj županiji, koja nosi naziv ŽENE I TOČKA. Konferencija okuplja poduzetnice iz cijele regije promičući razmjenu iskustava, edukaciju i mentorstvo. Podršku organizaciji konferencije daju Ličko-senjska županija, Grad Gospić i Grad Otočac.
Konferencija je ujedno temelj platforme ŽENE I TOČKA Hub, koja omogućava ženama trajnu podršku u poslovanju kroz online i offline edukacije, fizičke resurse, mentorstvo i promociju ženskog poduzetništva.
Unatoč izazovima, postoje inicijative koje pokazuju kako sustavna podrška može potaknuti poduzetništvo. Osječko-baranjska županija prednjači u ovom segmentu. Izložba ženskog poduzetništva, koja se organizira u sklopu Jesenskog sajma u Osijeku, omogućava ženama poduzetnicama da besplatno izlažu svoje proizvode, umrežavaju se i promoviraju svoje poslovanje. Izložba pruža i edukacijske sadržaje, kao što su predavanja i tribine o projektima poticanja poduzetništva, kreditiranju i samozapošljavanju.
Osječko-baranjska županija prva je u Hrvatskoj uvela beskamatne kredite za male i srednje poduzetnike putem suradnje s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR). Krediti omogućuju ženama poduzetnicama financiranje projekata bez vlastitog učešća, što je velika prednost, osobito za početnice u poslovanju.
HBOR je prilagodio uvjete financiranja koji se odnose i na programa „Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata“ donose izuzetno povoljne mogućnosti za poduzetnike. Program nudi fiksnu kamatnu stopu od 2,00% godišnje, uz dodatnu pogodnost za poduzetnike iz županija kojima Županija može subvencionirati kamatu do 2 postotna boda, čineći ga najpovoljnijim kreditnim rješenjem na tržištu.
Osim navedenog, maksimalni iznos kredita povećan je na 400.000,00 EUR, dok je program proširen i na mikro, male i srednje poduzetnike koji ulažu u razvoj posebnih područja Hrvatske te na one koji investiraju u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama (RDI). Program je snažan poticaj za razvoj i inovacije u poslovanju.1
15. studenog 2024., Hrvatski sabor usvojio je izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima koje osiguravaju rodnu ravnotežu u upravama velikih trgovačkih društava. Zakonske izmjene prenose rješenja Direktive EU o poboljšanju rodne ravnoteže, prema kojoj kompanije s više od 250 zaposlenih do lipnja 2026. moraju osigurati da 40% neizvršnih ili 33% ukupnih rukovodećih položaja pripada podzastupljenom spolu, prvenstveno ženama.
Primjena Direktive odnosi se na 24 hrvatske kompanije koje ispunjavaju kriterije vezane uz broj zaposlenih, prihod i imovinu. Nepridržavanje pravila rezultirat će ništetnošću odluka o imenovanju direktora. Izmjene također usklađuju zakonodavstvo s preporukama OECD-a, uključujući transparentnost transakcija i virtualne skupštine dioničara.
Cilj je poticanje ravnopravnosti, bolje korporativno upravljanje i usklađivanje s međunarodnim standardima.2
Hrvatska gospodarska komora (HGK) podupire provedbu izmjena edukacijama poput Akademije „Budućnost upravljanja“, koja članicama nudi obuku iz korporativnog upravljanja, prava i komunikacija. Program je organiziran tijekom 6 modula. Nakon svakog predavanja organizira se "Čavrljanje", odnosno predstavljanje uspješnih poslovnih žena. Akademija se realizira u Središnjici HGK, ali je namijenjena poduzetnicama iz cijele RH.
Kako pomoći ženama poduzetnicama?
Unatoč izazovima, žene poduzetnice u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji pokazuju iznimnu otpornost i inovativnost. Sustavna podrška, poput inicijativa u Osječko-baranjskoj županiji, može poslužiti kao model za ostale županije. Istovremeno, lokalne inicijative poput inkubatora u Novalji i konferencija poput ŽENE I TOČKA dokazuju važnost specifičnih mjera prilagođenih potrebama poduzetnica.
Za daljnji razvoj ženskog poduzetništva potrebno je:
Poboljšati financijsku dostupnost – kroz beskamatne kredite i poticaje za početnice.
Povećati edukacijske programe i mentorstvo – kroz suradnju s lokalnim institucijama i razvojnim centrima.
Poticati umrežavanje – organizacijom sajmova, konferencija i platformi za razmjenu iskustava.
Ako se uloži dodatni trud u jačanje sustavne podrške, žene poduzetnice koje se nalaze u analiziranim područjima mogu postati još snažniji motor lokalnog razvoja i inovacija. U njihovim pričama krije se ne samo snaga za promjenu, već i potencijal za ekonomski i društveni preporod županija u ruralnim krajevima.
Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
Autorica: Marija Ružić