Kako manifestacije mogu sačuvati autentičnost, tradiciju i lokalni identitet, a istovremeno odgovoriti na zahtjeve održivog razvoja, zaštite okoliša i očekivanja suvremenih posjetitelja? Bila su središnja pitanja panel-rasprave "Održive manifestacije", održane 3. listopada na središnjoj pozornici manifestacije Jesen u Lici, u sklopu 4. kongresa eko i održivog turizma u Gospiću.
O važnoj temi raspravljalo se u centru Gospića kroz iskustva organizacije triju top manifestacija na nacionalnoj razini koje, svaka na svoj način, predstavljaju važan dio identiteta svojih sredina: Jeseni u Lici, festivala Zlatne žice Slavonije i Međunarodnog dječjeg festivala Šibenik. U panelu su sudjelovali; Ana Stilinović Rukavina, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, pomorsko dobro i promet Ličko-senjske županije, Nikola Kristić, direktor festivala Zlatne žice Slavonije i Jakov Bilić, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku. Panel je moderirala Sunčana Matić iz Lux promocije. Kroz primjere ovih manifestacija otvorena je šira perspektiva održivosti, koja nadilazi smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Održivost manifestacija zaključili su okupljeni - podrazumijeva i gospodarsku otpornost, društvenu uključenost, očuvanje kulturne baštine te odgovorno upravljanje prirodnim i kulturnim resursima destinacije.
Manifestacije kao pokretači lokalnog gospodarstva i čuvari identiteta
Jesen u Lici, koja se održava od 1998. godine, izrasla je u atraktivnu i najprepoznatljiviju manifestaciju Ličko-senjske županije. Okupljanjem lokalnih proizvođača, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrtnika, uzgajivača i čuvara tradicije, manifestacija povezuje lokalnu proizvodnju, gastronomiju, tradicijske običaje i prirodnu baštinu. Vrijednost manifestacije nije samo u promociji i prodaji autohtonih proizvoda, nego i u osnaživanju tržišne vidljivosti malih proizvođača te predstavljanju Like kao destinacije autentičnih iskustava i očuvane prirode. Takve manifestacije imaju potencijal postati mnogo više od nekoliko dana intenzivnog događanja. Njihov dugoročni doprinos ogleda se u novim poslovnim prilikama, povezivanju lokalnih dionika, stvaranju dodatne potražnje za domaćim proizvodima i poticanju turističkih dolazaka. Ključno je da se interes posjetitelja prenese i na ostatak godine, kroz posjete proizvođačima, lokalnim ugostiteljima, ruralnim domaćinstvima i zaštićenim prirodnim područjima, naglasila je Ana Rukavina Stilinović.
Sličnu ulogu u očuvanju identiteta grada Požege i Požeško slavonske županije ima festival Zlatne žice Slavonije, koji se održava od 1969. godine. Kao jedno od važnih mjesta susreta tamburaške glazbe i slavonske kulturne baštine, festival povezuje glazbu, folklor, vino i gastronomiju te pridonosi prepoznatljivosti Požege i Požeško-slavonske županije i putem turističke promocije. Njegov potencijal leži i u mogućnosti snažnijeg povezivanja festivalskog programa s ruralnim turizmom i tradicijskim obrtima. Međunarodni dječji festival Šibenik, utemeljen 1958. godine, svjedoči o dugoročnoj vrijednosti ulaganja u kulturu, kreativnost i u mlade generacije. Tijekom više od šest desetljeća postao je važan dio identiteta Šibenika, istodobno promičući dječje stvaralaštvo, umjetničko izražavanje i međunarodnu kulturnu suradnju. Njegova posebnost nije samo u festivalskom programu, nego i u stvaranju prostora u kojem djeca aktivno sudjeluju u kulturnom životu grada te kroz umjetnost razvijaju kreativnost, otvorenost i razumijevanje različitih kultura, stvaraju prijateljstva, istaknuo je Jakov Bilić.
Zajednička vrijednost ovih manifestacija jest sposobnost povezivanja generacija i očuvanja identiteta lokalne zajednice. Tamburaška glazba, umijeće izrade tradicijskih glazbala, lokalni običaji i dječje stvaralaštvo živa su baština koja se prenosi iskustvom, sudjelovanjem i učenjem. Dugovječnost manifestacije važan je pokazatelj njezine ukorijenjenosti u lokalnoj zajednici, ali sama po sebi ne jamči održivost. Za njezinu budućnost nužno je uključivati mlade ne samo kao publiku i izvođače, nego i kao volontere, kreativne suradnike i buduće organizatore - komentirao je Nikola Kristić. Tradiciju je pritom potrebno očuvati bez njezina pretvaranja u statičan prikaz prošlosti. Vrijednost baštine ostaje živa kada se prenosi novim generacijama i istodobno povezuje sa suvremenim kulturnim i turističkim iskustvima.
Zelena organizacija kao standard, a ne dodatna vrijednost
Okolišna dimenzija održivih manifestacija zahtijeva jednaku razinu pozornosti kao njihov kulturni i gospodarski doprinos. Velik broj posjetitelja, izlagača i dobavljača donosi izazove organizatorima povezane s otpadom, jednokratnom plastikom, potrošnjom energije i vode, prometom te logistikom događanja. Održivo upravljanje zato treba počivati na konkretnim mjerama, a ne samo na komunikacijskim porukama u službi marketinga. Suvremena organizacija događanja uključuje jasne i smjernice za izlagače, odgovarajuću infrastrukturu za odvajanje otpada, smanjenje jednokratne ambalaže, odgovornu, po mogućnosti lokalnu nabavu, ponovnu uporabu materijala i poticanje održivijih oblika prijevoza. Jednako je važno pratiti rezultate i iz godine u godinu postavljati ostvarive, mjerljive ciljeve.
Dugoročna održivost manifestacija zahtijeva i strateško promišljanje koje nadilazi organizaciju pojedinačnog izdanja. Potrebno je manifestacije povezivati s cjelogodišnjom turističkom ponudom, razvijati suradnju s ugostiteljima, smještajnim objektima, vinarima, kulturnim ustanovama i zaštićenim prirodnim područjima te aktivno uključivati stanovnike, udruge, mlade i lokalne poduzetnike u planiranje i vrednovanje događanja. Organizatori trebaju pratiti istovremeno i gospodarske učinke za lokalne proizvođače, zadovoljstvo stanovnika i posjetitelja, duljinu boravka gostiju te okolišni otisak manifestacije. Takvi pokazatelji omogućuju donošenje kvalitetnijih strateških odluka i usmjeravanje razvoja prema stvarnim potrebama destinacije.
Zaključeno je da održiva manifestacija stvara trajnu vrijednost za sredinu u kojoj se održava. Manifestacije su događanja koja jačaju lokalno gospodarstvo, čuvaju kulturnu i prirodnu baštinu, odgovorno upravljaju resursima i potiču stanovništvo da aktivno sudjeluje u razvoju vlastite destinacije. Upravo je sposobnost povezivanja tradicije i suvremenosti, lokalnih potreba, kao i turističkih prilika te gospodarskog razvoja i odgovornosti prema okolišu - temelj na kojem manifestacije mogu graditi svoju dugoročnu relevantnost.
Uspješna manifestacija ne ogleda se samo u ostvarenom visokom broju posjetitelja ni u medijskoj vidljivosti koju ostvaruje, ogleda se u vrijednosti koju dugoročno ostavlja zajednici i nakon što se svjetla pozornice ugase.
