Jedan od najljepših parkova u Gospiću, ima bogatu i fascinantnu povijest koja seže unatrag mnogo godina. Dr. Vrkljan Radošević, želeći podijeliti ovu zanimljivu priču, odlučila je napisati detaljno objašnjenje o porijeklu imena ovog parka na svojoj Facebook stranici , a kao izvor navela je Lički leksik.
Park Kolakovac
Josip Kolaković Josan rođen je 1884. u Zavalju kraj Bihaća , a skoro cijeli život je proveo u Gospiću. Po završetku Upravne vojne škole u Grazu postao je upravno-financijski savjetnik. Početkom 1. svjetskog rata je mobiliziran, a odmah na početku i ranjen .
Sve se više aktivirao na općedruštvenom planu i s vremenom postao gospićki načelnik.
1926. godine, s nekolicinom službenika i redara organizirao je besprijekorno funkcioniranje gradske uprave i komunalnih službi.
Za njegova mandata pokrenuta je nova električna centrala, sadnja drvoreda, održavanje tri gradska parka, teniskog igrališta, gradskih ulica, a radio je i svakodnevni osobni nadzor čistoće grada.
Na njegov poticaj i osobni angažman članovi Ličkog ribarsko-udičarskog društva iz Gospića sagradili su u Brušanima moderno mrijestilište pastrva, a uz njega gostionicu s prenoćištem. Bio je predsjednik Hrvatske čitaonice Lička vila, zapovjednik Vatrogasnog društva, dugogodišnji prvak sportskog društva Hrvatski sokol, a za posebne sportske zasluge dobio je 1912. medalju. Bio je član i solist dvaju gospićkih pjevačkih društava, glavni organizator i sudionik programa raznih zabava s umjetničkim programom. Organizirao je gostovanje raznih umjetnika i društava u Gospiću. Bio je predsjednik Zajednice doma i škole i jedan od inicijatora osnivanja gospićke Preparandije (Učiteljska škola).
Inicirao je razne dobrotvorne priredbe i slične akcije za pomoć siromašnim đacima, obiteljima i udovicama, a osobno je uvijek bio darovatelj.
Bio je član Planinarskog društva Visočica. Prigodom osnivačke skupštine Društva Ličana u Zagrebu 1934. god. prvi član utemeljitelj bila je općina Gospić s prilogom od 1000 dinara. Bio je gospićki načelnik sve do osnivanja Savske banovine, kada je smijenjen zbog tobožnjeg jugoslavenstva. Nakon partizanskog napada na Gospić 24.4.1943. aktiviran je u domobransku službu u rangu satnika, te je bio jedan od osnivača hrvatskog domobranstva u Gospiću. Kao uvjereni legalist, mirno je dočekao partizane, uhićen je, grozno zlostavljan i u skupini od 25 zatočenika streljan ispred groblja sv Marije Magdalene. Gospić je tada imao 2000 stanovnika.
Facebook Mirjana Vrkljan-Radošević / Foto: Mirjana Vrkljan-Radošević
Lički leksik
