Na sjeverozapadnom dijelu Like smjestilo se Brinje, mjesto je sastavni dio istoimene Općine Brinje. Brinje je sjedište općine koja se prostire između obronaka Velike Kapele i Velebita. Općenito u cijeloj općini ima mnogo zelenila, polja, potoka, jezera i brda s kojih se pružaju predivni pogledi kao što je s Vidikovca na koji se dođe starom Jozefinskom cestom. Područje Brinjskog kraja zemljopisno se naslanja na Primorje, ali bez obzira na to klima je izrazito kontinentalna te je zbog temperaturnih inverzija ovo jedan od najhladnijih krajeva u Hrvatskoj, gdje su ljeta kratka i sušna, a zime duge i snježne.
Vožnjom autocestom Zagreb – Split uz mnoštvo dvoraca koje možemo vidjeti, možemo ugledati Stari grad Sokolac. Srednjovjekovni plemićki grad Sokolac od knezova krčkih Frankopana, s malenog uzvišenja u središtu Brinja, spomenik je nulte kategorije i simbol je Brinja – brand općine, turističke zajednice, udruga i klubova s područja same općine.
Ispod zidina Sokolca razvilo se i naselje, a Sokolac je bio središte političkog, gospodarskog i kulturnog života, ali također svratište iznimnih povijesnih ličnosti, poput kraja Žigmunda Luksemburškog i danskog kraja Ericha VII. Tijekom svih vremena o Sokolcu se pričalo mnogo priča i legendi, od vjenčanja francuskog kralja u kapeli do čudnovatih energetskih moći samog uzvišenja na kojem je izgrađen. Jedna od najpoznatijih legendi je vezano za obranu, odnosno kako je baba Rajkovićka obranila Brinje od Turaka, a prema legendi je polijevajući Turke vrelom juhom sa prozora kule na Sokolcu obranila Brinje. Na Sokolcu se već nekoliko godina vrše arheološka iskopavanja palasa i dvorište Sokolca.
Povijest Sokolca, ali i o ulozi Frankopana u Brinju možete saznati na stalnoj izložbi koja se nalazi u podrumu kapele Sv. Trojstva. Izložba je postavljena u lipnju 2007. godine, a ulaz je moguć uz prethodnu najavu dolaska turističkoj zajednici.
Povijeno-kulturne atrakcije uz Sokolac
Nekada davno, brinjskom se dolinom, čuo zvuk kamenih mlinskih kola, koja su se okretala na mnogobrojnim brzacima krških voda. Do današnjih je dana, sačuvan jedan takav, mlin Vretenaš čija se kamena kola još uvijek mogu trgnuti iz pospanosti. Mlinsko postrojenje sastoji se od dvije jedinice (kola), od kojih su očuvani gotovo svi elementi. Također se u mlinici nalaze i škrinje za pohranu brašna. Spomenička vrijednost ovog objekta vernakularne arhitekture leži u visokom stupnju očuvanosti, što svakako predstavlja rijedak slučaj na području Like, prvenstveno vezan uz društveno ekonomske faktore (odumiranje prostora i depopulaciju), također predstavlja važan spomenik vezan uz tradiciju prerade i mljevenja žitarica na području Brinja i okolice.
Na Jozefinskoj cesti preko malenog potoka Gate-Jaruge, u samom središtu Brinja, prije više od 200 godina, točnije 1801. godine, brinjski i primorski kamenoresci, izradili su kameni most. U središtu jedne kamene ograde nalazi se sunčana ura izvedena u obliku segmenta jonskog stupa. Kameni most za vrijeme rekonstrukcije dobio i kamenu kuglu.
Brinjaci – odrasli na tvrdom kamenu, ljudima ovog kraja, poznate su sve njegove tajne. Diljem svijeta bili su poznati i priznati mineri i graditelji cesta i tunela. Kaže se da ne postoji tunel na svijetu u čijoj gradnji nije sudjelovao bar jedan Brinjak. Zato danas, u središtu Brinja, ponosno stoji brončani miner, djelo akademskog kipara Koste Angelini Radovanija.
Brinjski se kraj ponosi poznatim povijesnim ličnostima od prosvjetno – pedagoških, preko književnika i pjesnika, od hrabrih junaka kroz mnogobrojne ratove do svećenika i ratnika Marka Mesića – osloboditelja Like od Turaka, čiji se spomenik nalazi u neposrednoj blizini crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Svaki posjetitelj kada dođe u Brinju mora posjetiti i stalnu izložbu Zbirku narodnog blaga. Stalna izložbena postava Zbirke narodnog blaga Općine Brinje vođena je idejnim nacrtom označavanja životne svakodnevice prosječno imućnijeg sloja brinjskog pučanstva u razdoblju od kraja 19. stoljeća do 70-ih godina 20. stoljeća, dakako, u okvirima samog izložbenog prostora i sukladno povijesno-vremenskom određivanju eksponata. Zbirka narodnog blaga sadrži preko 1200 eksponata. Posjet Zbirci je moguć, ali je potrebno prethodno najaviti svoj dolazak turističkoj zajednici.
Vjerski turizam
Brinje je idealno mjesto za sve koje zanima vjerski turizam, jer samo na području Brinja više od pet crkvi, a tri od značajnih sakralnih objekata su crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, kapela sv. Vida i kapela sv. Fabijana i Sebastijana, a na cijelom području općine Brinje više od deset sakralnih objekata.
Kapela sv. Vida potječe iz 14. stoljeća i jedna je od najstarijih sakralnih građevina u Brinju te se nalazi nedaleko od centra Brinja u podnožju brda Humca. Kapela sv. Fabijana i Sebastijana je zaštićeni spomenik kulture nulte kategorije, potječe s kraja 14. ili početka 15. stoljeća. Možda je ona i nešto starija, a zasigurno je kasnoromanička.
Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Brinju prvi put se spominje 1388. kao crkva Sv. Marije sa samostanom augustinaca. U crkvi je 1476. pokopan Bartol Frankopan, a nadgrobna mu je ploča postavljena pred oltarom Sv. Bartolomeja. Iste godine je knez Ivan VIII. Frankopan dao augustincima neke posjede u brinjskoj okolici, a kasnije je neke posjede dao i pavlinima, iako je samostan pravorijekom u Senju iz 1497. ostavljen augustincima. U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije svakako treba istaknuti njezine orgulje koje su sjevernog tipa, s kraja 19. stoljeća pripisuju se J. Angsteru, a montirala ih je tvrtka Heferer. Orgulje su zaštićeno kulturno dobro.
Aktivni turizam
Općina Brinje je bogata prirodnim ljepotama koje jednostavno morate vidjeti. Općine se može pohvaliti čistim okolišem, zelenilom, predivnim brežuljcima, potocima, jezerom, šumom. Zimsko i ljetno penjanje u stijeni na atraktivnim penjačkim stazama u Starom Brinju, pitome planinarske staze, fotosafari, pecanje ili lov, šetnja šumom i zelenim livadama ili vožnjom javnim biciklima po biciklističkim stazama.
Prelijepi krajolik općine Brinje, najbolje može dočarati vožnja našim biciklističkim stazama „Brinjskih minera“. 50 km asfaltiranih biciklističkih staza obuhvaća veći dio kulturne i prirodne baštine ovog kraja. Ukoliko nemate svoj bicikl, ne brinite, jer je Brinje dio sustava javnih bicikala Nextbike.
Nedaleko od samog centra Brinja nalazi se jezero Brodić koje mami svakog dobrog ljubitelja ribolova. Bogato je ribom i prirodnom vegetacijom, a od ribljih vrsta najviše se ističu šaran, amur, štuka, a ima i riječnog raka.
Staro Brinje (848 m) naziv je za jedan od najviših vrhova brinjske kotline. Planinarska staza vodi do vrha vapnenačkog izdanka na kojem su postavljeni smjerovi za slobodno penjanje. Obilježena planinarsko – poučna staza postoji i na putu prema još jednom vrhu doline – Zarinu. Planinarsko društvo Škamnica svake godine održi prvi vikend u travnju sada već tradicionalnu manifestaciju „Pohod na Zarin“ koja okuplja više od 150 planinara iz drugih krajeva Hrvatske i šire.
Poučno-pješačka staza Brinjski prsten kružnog je oblika, ukupne dužine 18,5 km, na relaciji Brinje-Zarin-Siničić spilja-Brinje. Svojim dužim dijelom prolazi hrptom planine Škamnice vodeći šetača do jednog od najvišeg vrha brinjske kotline Zarina i vidikovca Kozjak. Do samog ulaza u šumu šetač će upoznati biološku i morfološku raznolikost brinjskog kraja i očuvanost eko-sustava.
Prirodna baština
Južno od Brinja kraj Letinca nalazi se još jedan izniman i misteriozan lokalitet Siničić špilja. Radi se o jedinstvenoj i iznimno važnoj prapovijesnoj lokaciji u kojoj je, pretpostavlja se, živio paleolitski lovac čak 9500 godina prije Krista. Dokaz tomu su slike na stijenama spilje, odnosno slikovni leptolitički prikazi 550 metara od ulaza, koji do danas nisu odgonetnuti. Slikovno pismo otkriveno 1997. godine jedinstveno je u Hrvatskoj, a znanstvenici su ga nekoliko puta pokušali dešifrirati. Iza ulaza u spilju nalazi se prostrana dvorana sa prvim sifonskim jezerom koje se u proljeće, zbog obilnih oborina, prelije i izvire van spilje u obliku slapića. Siničić spilja zaštićena je kao prirodno dobro, ali i dalje skriva svoje tajne i mamac je za sve znatiželjnike i zaljubljenike u povijesno, misteriozno i nerazriješeno.
Jezero Brodić je nastalo podizanjem nasipa u toku potoka Brodić na mjestu gdje se voda razlijeva u proljeće i jesen. Bogato je ribom i prirodnom vegetacijom, a od ribljih vrsta najviše se ističu šaran, amur, štuka, a ima i riječnog raka.
Rokina bezdana smještena nedaleko Jezerana, između dviju Kapela, jedan je od omiljenih speleoloških lokaliteta i dobro znan krški fenomen među speleolozima. Jama, dubine 100-110 m, ulaznih dimenzija 22×12 m predstavlja ulaz u mistične i mnogobrojne podzemne vodene kanale, koji povezani čine najveću podzemnu rijeku u Hrvatskoj. Oko Rokine jame, Rokinke ili Rokače desetljećima se pričaju razne legende, a najbliže istini odgovara tužna priča o babi Roki koja je u njoj skončala život. Na površini, uz sam ulaz, čuje se snažna tutnjava vode koja teče dubokim podzemljem. Rokina bezdana predmet je istraživanja još od davne 1960. godine i traje do današnjih dana.
Samo neke poznate ličnosti iz brinjskoga kraja
Uz popa Marka Mesića Brinje ima niz dobro priznatih ličnosti u svijetu za koje se malo spominje…
Jedan od slabo poznatih brinjski ličnosti je Franjo Brozinčević. Franjo Brozinčević, automobilski inženjer, tvorničar i konstruktor motora u Švicarskoj je 1913. godine osnovao tvrtku Franz AG, a 1916. godine tvornicu automobila FBW (Franjo Brozinčević Wetzikon), koja je proizvodila traktore i kamione pod markom FBW sve do 1985. godine.
Jezerane su rodno mjesto admirala Janka Vukovića Podkapelskog. Na početku Prvog svjetskoga rata bio je zapovjednik 1. torpedne divizije. Odlikovan je za zasluge pri potapanju talijanskog razarača Turbine 1915. Nakon raspada Austro-ugarske monarhije preuzeo je zapovjedništvo nad admiralskim brodom Viribus Unitis.
U Malom Kutu pokraj Križpolja rođen je poznati hrvatski književnik Luka Perković čije ime danas nosi brinjska osnovna škola. Njegova najznačajnija djela su „Književnik“ (1928.), „Zgoda s drugoga svijeta“ (1929.), „Drugovanje s tišinom“ (1938.) i “Škrinja” (1935.).
Gastronomija
Iz Brinja ne možete otići praznog želuca! Uz razgled Brinja – kulturne i prirodne baštine, uživanje u aktivnom odmoru, možete posjetiti neke restorane kojih ima na području općine Brinje. Na području općine nalaze se: Hotel Restoran Lika Sjever i Lika Jug, Restoran Victoria i Restoran Gacka dolina u Žutoj Lokvi. U restoranima se nude uz svakidašnju gastronomiju i domaći specijaliteti. Svakako trebate probati lički sir škripavac.
U Brinju možete iznajmiti sobu u hotelu, hostelu, apartman ili kuću za odmor. Prednost Brinja je blizina mora te Gacka dolina koja će vas također oduševiti…
Foto: Marko Perković
Najbolje iz Like/M.P.
